Velike novosti

Referendumske inicijative neće smjeti dobivati donacije iz inozemstva

Jagoda Marić

Foto Denis Lovrović

Foto Denis Lovrović

Donacije fizičkih osoba, odnosno građana, neće moći prelaziti 30 tisuća kuna, a  tvrtke će im moći dati 200 tisuća kuna za državu, a  30 tisuća kuna za lokalni referendum. Neće biti anonimnih donacija



ZAGREB Vlada je sa sjednice u parlament poslala Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, po kojem se prvi put precizno regulira i financiranje referendumskih inicijativa i njihova promidžba. No, usput su za predstojeće izbore za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će se održati u svibnju 2019., povećali iznos koji stranke mogu potrošiti u kampanji s milijun i pol na četiri milijuna kuna, što je polovina iznosa koji se može potrošiti u kampanji u utrci za mjesto predsjednika Republike. Najveće novosti ipak se tiču financiranja referendumskih inicijativa koje će ubuduće kao i stranke za izbore morati državi dostavljati podatke o svojem financiranju i promidžbi za što će morati imati poseban račun.


Ograničen trošak


Donacije fizičkih osoba, odnosno građana neće moći prelaziti 30 tisuća kuna, a tvrtke će im moći dati 200 tisuća kuna za državu, a 30 tisuća kuna za lokalni referendum. Donacije se mogu prikupljati od dana otvaranja posebnog računa za financiranje referendumske aktivnosti do isteka roka za prikupljanje potpisa birača.


Trošak referendumske aktivnosti za državni referendum ne smije prelaziti osam milijuna kuna, za referendum koji se tiče Grada Zagreba milijun kuna, a za lokalne referendume 600 tisuća kuna, ako su u pitanju županije i veliki gradovi. Iako su i dosad referendumske inicijative objavljivale koliko su novca potrošile malo se znalo o donatorima, a ubuduće neće biti anonimnih donacija, a financijske izvještaje referendumske inicijative će morati dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) i oni će biti objavljeni na stranicama DIP-a.

Kao i stranke ni referendumske inicijative ne mogu primati donacije od, primjerice, stranih država, stranih političkih stranaka, stranih pravnih osoba, stranih fizičkih osoba, osim državljana drugih država članica Europske unije, koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, državnih tijela, javnih poduzeća, vjerskih zajednica i humanitarnih organizacija fizičkih i pravnih osoba protiv kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema proračunu ili zaposlenicima i jedinica lokalne samouprave. Zabranjeno je davanje donacija u novcu ili u obliku proizvoda preko trećih osoba (posrednika).


Katalog mjera




U svojim zaključcima i usvojenom izvješću o marakeškoj deklaraciji, Vlada kao da nastoji srušiti sve argumente kritičara, pa uvjerava da deklaracija Hrvatsku ni na što ne obvezuje, da je riječ o katalogu mjera, da države suvereno odlučuju o primjeni svih predviđenih mjera sukladno svom nacionalnom zakonodavstvu i vlastitim međunarodnopravnim obvezama, da se ne odnosi na izbjeglice, nego na regularne migracije. Zaključili su da dokument ne predstavlja problem jer se ne radi o međunarodnom ugovoru, nego o neobvezujućem katalogu mjera, a premijer Plenković je još dodao da je sadržaj dokumenta ugrađen u temelje hrvatske migracijske politike, među kojima je sprečavanje nezakonitih migracija.


– Smatram da, što se nas tiče, marakeška deklaracija nije međunarodni ugovor, nije obvezujući, predstavlja katalog mjera, i on nama kao takav ne predstavlja problem, naprotiv, ugrađen je u tri temeljne točke migracijske politike – da sprečavamo nezakonite migracije, kvalitetna priprema za ispunjavanje svih kriterija za Schengen i treće, da participiramo kao odgovorna zemlja u svim međunarodnim naporima, jer problem migracije je tu i bit će s nama i niz budućih godina, kazao je premijer.