Turistički rezultati

RUŠE SE REKORDI Podaci e-visitora: Nautika ovogodišnji rekorder po rastu dolazaka i noćenja

Alenka Juričić Bukarica

Ni hrvatskom nautičkom sektoru ovo ipak nije bila laka godina / Foto arhiva NL

Ni hrvatskom nautičkom sektoru ovo ipak nije bila laka godina / Foto arhiva NL

U nautičkom je sektoru ostvareno oko 536 tisuća dolazaka te oko 3 i pol milijuna noćenja. Riječ je o 12 posto više dolazaka i 11 posto više noćenja. Hoteli su upisali 1,5 posto više noćenja, a obiteljski smještaj tri posto više



RIJEKA – Hrvatski turizam ove će godine srušiti sve fizičke i financijske rekorde – rekao je jučer ministar turizma Gari Cappelli komentirajući podatak da je u Hrvatskoj prvi put ostvareno više od 20 milijuna turističkih dolazaka u jednoj turističkoj godini, a prvi je put, kako je objavilo Ministarstvo turizma, premašena i brojka od 107 milijuna noćenja na razini čitave Hrvatske.


Komentirajući te podatke u Rijeci, gdje je sudjelovao na konferenciji »Europa koja povezuje«, ministar Cappelli je rekao da će ovogodišnji turistički rezultati biti bolji nego prošle godine.


– Ako se danas objavljenim podacima doda da su financijski rezultati bolji za 5 do 6 posto u odnosu na prošlu godinu, može se reći da će domaći turizam preteći rekordnu prošlu godinu, a tek smo ušli u studeni. Ako gledamo zagrebačke i druge advente i sve drugo što će se još događati, mi ćemo ove godine definitivno srušiti ne samo fizičke, nego i sve financijske rezultate, što je bio i cilj – da rastemo negdje između 3 i 5 posto – rekao je Cappelli.




Prema podacima e-visitora od siječnja do kraja listopada, ukupno je najviše noćenja ostvareno, očekivano, u obiteljskom smještaju koji ima i daleko najveći kapacitet, točnije oko 60 posto svih turističkih kreveta. Dakle, u obiteljskom smještaju je skoro 39 milijuna noćenja, što je za 14 milijuna noćenja više nego u hotelima. Zanimljivo je to i stoga što su hoteli ustvari imali više turista nego sami iznajmljivači, ukupno oko 7,3 milijuna, pa ispada da iznajmljivači imaju dulje ostanke turista nego hotelski smještaj.


Pad tranzita


Statistički gledano, u deset mjeseci hoteli su upisali 1,5 posto više noćenja, kampovi pola posto manje, a obiteljski smještaj tri posto više. Zanimljivo je da, uz OPG-ove, koji imaju tek 28 tisuće dolazaka, ustvari najveći rast dolazaka i noćenja ove godine ima – nautika. U nautičkom je segmetu, naime, ostvareno oko 536 tisuća dolazaka te oko 3 i pol milijuna noćenja. Riječ je o 12 posto više dolazaka i 11 posto više noćenja.


Ni hrvatskom nautičkom sektoru ovo ipak nije bila laka godina, kao ni kolegama »na kopnu«. Naime, u najavama sezone upozoravali su kako su se otvorila nova tržišta na Mediteranu koja su proteklih godina bila izvan fokusa turista zbog sigurnosnih razloga. Povratak Grčke, Turske i drugih, zaoštrio je tržišnu utamicu i u nautičkom sektoru. A i u nautici se govorilo kako treba biti oprezan s cijenama, s obzirom na to da je lani, uslijed povećanja cijena, zabilježen određeni pad tranzita.


Inače, većina prihoda u nautici, a riječ je o nekih 860 milijuna kuna, dolazi od prihoda od veza, dok tek trećina stiže s osnova izvanpansiona u marinama. Komentirajući nove podatke o broju dolazaka i noćenja nautičara u Hrvatsku te ovogodišnju nautičku sezonu, Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), kazao je kako je, kako se i predviđalo početkom godine, nautička sezona do sada bila zadovoljavajuća i u skladu s očekivanjima.



Njemačka je i dalje daleko najjače emitivno tržište za Hrvatsku. Naime, čak petinu turističkog prometa hrvatski turizam i ove je godine ostvario s njemačkog tržišta što pokazuje koliko je ono važno i koliko i najmanji pomak ili potres na ovom tržištu znači za domaći turizam. Konkretno, u prvih deset mjeseci, u Hrvatsku je stiglo nešto manje od 3 milijuna Nijemaca, što je za 4 posto više nego lani, međutim, broj noćenja je ostao na lanjskim brojkama pa je ostvareno oko 21 milijun noćenja. Na drugom mjestu, s udjelom od 10 posto u ostvarenim noćenjima je Slovenija, a slijede ih Austrijanci s udjelom od sedam posto. Zanimljivo je da Italija nije na četvrtom mjestu najjačih emitivnih tržišta, već Poljska, a za pet posto palo je nizozemsko tržište, kao i skandinavsko.



U skladu s projekcijama


– Naše projekcije su bile rast oko 6 do 8 posto i raduju nas ovi podaci kojima barata HTZ. Ono što ipak moramo naglasiti je to da već drugu godinu bilježimo pad tranzitnih plovila u našim sjevernim marinama. To donekle tumačimo već trogodišnjom blagom recesijom u Italiji, ali na žalost vjerojatno plaćamo i danak radi povećanja boravišne pristojbe za nautičare – kazao je Lisjak.


Također je dodao kako je bitno naglasiti da se, kada se sagledavaju ukupni turistički rezultati, objedinjuje djelatnost chartera, a poznato je da je Hrvatska po veličini flote u čarteru, ustvari prva destinacija na Mediteranu, kao i djelatnost samih marina. Pa stoga članice iz Udruženja marina komuniciraju s nadležnim ministarstvima oko zakonskih i tehničkih uvjeta poslovanja marina. A njihov daljnji razvoj danas ustvari velikim dijelom koči zakonska regulativa, doznajemo.


– Dakle, trenutačni rezultati marina, a govorimo o podacima do kraja rujna, su zadovoljavajući i u skladu s našim projekcijama. Popunjenost marina kao takva je na zadovoljavajućem nivou i trenutačno jedina stvar koja nas koči u daljnjem investiranju, podizanju potrebne kvalitete usluge je čekanje na raspravu i usvajanje Zakona o pomorskom dobru. Taj će zakon reći kako će se odvijati priča djelatnosti marina u budućnosti i moći će dati vjetra u leđa postojećim koncesionarima ili ih destimulitrati za daljnja ulaganja. Radimo i dajem sve od sebe da kao strukovno udruženje obrazložimo dobe i loše odredbe zakona kolegama iz nadležnim ministarstava, zaključio je predsjednik Udruženja marina.