Prvosvibanjski prosvjedi

Prvi maj sa zavežljajima i cipelama na štapu: “Radnik nije uhljeb!”, “Neću grah, hoću svoja prava”, “Mirovina, što je to?”

Hina

Foto Cropix

Foto Cropix

Predsjednik SSSH Mladen Novosel poručio je kako bi bilo najbolje da netko premijeru Tihomiru Oreškoviću prevede što znači 19 kuna mjesečno više za policu dopunskog zdravstvenog osiguranja i raditi do 67. godine života



Pod sloganom “Ljude ispred profita!” ove su godine Međunarodni praznik rada u parku Maksimir obilježile dvije sindikalne središnjice – Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), a njihovi čelnici su pred nešto više od dvije tisuće okupljenih pozvali na borbu za očuvanje radničkih prava.


 


Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever naglasio je kako su sindikati pokazali da im je stalo da radnici budu ispred profita, jer ne može profit biti iznad čovjeka i radnika koji ga stvara. Upozorio je kako su sve dosadašanje vlasti ljude činile obeshrabrenima i utučenima, a sindikatima je stalo do drugačije Hrvatske iz koje građani neće odlaziti s pinklecima na ramenu, jer u njoj ne vide svoju budućnost.




Osjećamo već dugi niz godina da u Hrvatskoj dugove plaćaju radnici i građani kojima je svakim danom sve gore, a političarima je uvijek dobro bili oni na vlasti ili u oporbi. Poručujemo premijeru i Vladi kako njihove reforme po kojima će se raditi do 67. godine života dovesti do daljnjeg iseljavanja mladih iz Hrvatske te kako takva pomoć građanima nije potrebna.


Posao, dostojne plaće i mirovine


“Želimo da ljudi vide svoju budućnost u Hrvatskoj te da imaju dostojne plaće i mirovine, a mladi posao”, istaknuo je Sever. “Želimo Hrvatsku u kojoj će čovjek biti ispred profita. Neka svima bude jasno, vlasti i oporbi. da smo ih danas upozorili ne zbog sebe nego zbog budućnosti građana ove zemlje, gladni smo ne samo graha, nego i socijalne pravednosti i Hrvatske za kakvu su neki dali i svoje živote”, naglasio je Sever.


Predsjednik SSSH Mladen Novosel poručio je kako bi bilo najbolje da netko premijeru Tihomiru Oreškoviću prevede što znači 19 kuna mjesečno više za policu dopunskog zdravstvenog osiguranja i raditi do 67. godine života.  


U prosvjednoj povorci koja je jutros krenula ispred Radničkog doma, neki sudionici nosili su cipele i zavežljalje na štapu koje simbolički predstavljaju odlazak osiromašenih hrvatskih radnika u inozemstvo, jer u domovini ne mogu osigurati egzistenciju.


Za dostojanstvo svakog čovjeka


 “Zaustavimo to i borimo se za dostojanstvo svakog čovjeka”, poručio je Novosel okupljenima, njih nešto više od dvije tisuće, ispred pozornice u parku Maksimir. 


 Politika nas dijeli na lijeve i desne, ne dopustimo im to, sindikati su pokazali da možemo zajedno očuvati radnička prava, ali u tome trebamo pomoć svih radnika, poručio je Novosel. Osvrnuvši se na paralelni prvosvibanjski prosvjedni marš, Novosel je rekao kako se za prava radnika treba boriti 365 dana u godini, a ne samo na današnji dan. 


Čestitajući okupljenima Međunarodni praznik rada, 1. svibanj, Novosel je podsjetio na 1886. godinu kada su radnici na prosvjedima u Chicagu prolili krv kako bi ostvarili  pravo na po 8 sati rada, odmora i sna dnevno i kako je naša obaveza čuvati te tekovine koje nam krupni kapital pokušava oduzeti.


Zviždeći i lupajući po metalnim bačvama, uz svuke sirene povorka od oko tisuću prosvjednika, članova Sindikata i sindikalnih čelnika, krenula je jutros ispred Radničkog doma gradskim ulicama prema parku Maksimir.


Nosili su hrvatske zastave i sindikalna obilježja, kao i transparente na kojima je među ostalim pisalo “S faksa na burzu – s posla na groblje”, “Mirovina, što je to?”, “Radnik nije uhljeb!”, “Tko je jamio jamit će opet”, “Gdje ćemo raditi kad prodate naša radna mjesta?”, prosvjednici su također nosili zavežljaje i cipele na štapu simbolizirajući siromaštvo hrvatskih radnika i njihov odlazak na radu inozemstvo jer u domovini ne mogu osigurati egzistenciju.


Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu 1. svibnja 1886. godine, kada je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. U sukobima s policijom poginulo je više radnika, a osmoro je radnika osuđeno na smrt. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.


Poziv na generalni štrajk


Uz parole  “Kapital napada”, “Tvornice radnicima” i “Vrijeme je za otpor” u nedjelju, na Međunarodni praznik rada, prosvjednu povorku središtem Zagreba organiziralo je nekoliko sindikata i udruga civilnog društva, koji su pozvali građane na generalni štrajk zbog ugrožavanja radničkih prava i epidemije siromaštva u Hrvatskoj.


 Pozvat ćemo na generalni štrajk – da svi radnici ove zemlje stanu rame uz rame, bez podjela, partikularnih interesa, jer se samo jedinstveni možemo izboriti za svoja prava,  poručio je Dražen Mrkonjić (Radnička fronta) ispred Radničkog doma u Zagrebu odakle je povorka krenula prema Kegliću, gdje je nekada bila tvornica Kamensko.


 Uz Radničku frontu, u prosvjedu sudjeluju sindikati Tehnos – Strukovni sindikat radnika HEP-a, Novi sindikat, Sindikat novinara Hrvatske, Mreža antifašistkinja Zagreba, Zagreb Pride i Ženska mreža Hrvatske, a tijekom prosvjeda će upozoriti na pad životnog standarda,  gubitak radnih mjesta i nezaustavljivo društveno raslojavanje u Hrvatskoj. 



 Putem će se zaustaviti ispred  Ine, HEP-a, nekadašnje Tvornice duhana Zagreb, HZZO-a, a prosvjed završava na Trgu dr. Franje Tuđmana (Kegliću) gdje će govore održati sindikalisti i aktivisti. 


 “Ina i HEP odabrani su kao strateške tvrtke koje nikako ne bi smjele biti privatizirane, Tvornica duhana Zagreb i Kamensko kao zoran rezultat privatizacije, jer tih tvornica više nema. Zaustavljanjem ispred HZZO-a upozorit ćemo da je u Hrvatskoj ugrožen koncept javnog zdravstva i da će građani, kako sada stvari stoje, ostati bez osnovne zdravstvene zaštite i prava na liječenje. Na kraju će se obrazovati i liječiti samo oni koji to mogu platiti. Zato danas po tim punktovima nastojimo odaslati poruku što se to konkretno radi i kuda sve to ide”, rekao je Mrkonjić novinarima uoči prosvjeda.


 “Krajnje je vrijeme da se građani izbore za svoja prava koja im pripadaju kao ljudima i radnicima. Radničko dostojanstvo praktički više ne postoji. Moramo nešto poduzeti”, poručio je.


 Iako se u Zagrebu danas održavaju još dva sindikalna okupljanja,  Antun Pilić iz Sindikata novinara objasnio je da su se i novinari pridružili toj  povorci kako bi upozorili da je “razina rušenja radničkih prava već dosegnula tolike razmjere da se 1. svibnja više ne može obilježiti rutinskom proslavom”.


Svakim danom smo svjedoci daljnjeg ugrožavanja prava radnika, koji su u nemilosti politike, tajkuna i pravosuđa, rekao je Pilić. I on je radnike pozvao na pobunu i prosvjed za zaštitu stečenih prava poput osmosatnog radnog vremena, izborenog radničkim pokretom prije više od 100 godina.   


“Za ta se prava  ginulo. Radnici i danas moraju biti svjesni da borbu za prava moraju sami povesti, a sindikati ih mogu samo organizirati Onoliko koliko ćemo biti spremni na pobunu i prosvjed, toliko će ta prava biti zaštićena. Ona nam nisu dana jednom zauvijek. Svako pravo koje je jednom izboreno može biti ugroženo. Naknade se praktički već i ne plaćaju a svaka neisplaćena plaća i naknada zapravo je krađa. To treba jasno reći – ne dajmo da nas kradu”, poručio je Pilić.