Pravosudni rat

Preko 20 godina traje sudski proces bivšeg nogometaša protiv HNS-a: ‘Kazneno sam prijavio i suce…’

Vladimir Mrvoš

Foto Damir Škomrlj

Foto Damir Škomrlj

Davoru Dželaliji NK Jadran iz Poreča ostao je dužan još 1999. pa je zbog toga tužio klub, a nakon što su donesene presude u njegovu korist, pokušao je realizirati ovrhu. No, klub je osnovao novu udrugu i od starog preuzeo sva prava, ali ne i dugove. Dželalija je zbog toga što im je to omogućio, tužio HNS



RIJEKA – Pravosudna trakavica stara više od 20 godina u kojoj je tuženik Hrvatski nogometni savez (HNS), a tužitelj bivši nogometaš Davor Dželalija, koji je osim u Hrvatskoj igrao i u Španjolskoj i Singapuru, došla je i do revizije koja je podnijeta Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.


Davoru Dželaliji NK Jadran iz Poreča ostao je dužan još od 1999. godine pa je zbog toga tužio taj klub, a nakon što su donesene presude u njegovu korist, pokušao realizirati ovrhu. ​No, NK Jadran je u međuvremenu održao novu skupštinu i osnovao novu udrugu, odnosno nogometni klub sada pod nazivom Jadran – Poreč. Osim što je dodano ime Poreč, klub je promijenio sjedište udruge.


​Do osnivanja nove udruge, odnosno kluba došlo je zbog financijskih problema, a »novi« odnosno »stari«, ali preregistrirani klub ovaj put s dodatkom Poreč, nastavio je postojati pod drugim imenom, ali sa starom slavom. Sve je to napravljeno kako bi se riješile obveze plaćanja dugova, što ih je ranije imao »stari klub«.




Ipak sva prava »starog kluba« i poziciju u ligi u kojoj je nastupao, novi klub je zadržao. Sud prvog stupnja, Općinski sud u Rijeci – Stalna služba u Opatiji, tu je »inovativnu registraciju« proglasio nezakonitom, a krivim je proglasio Hrvatski nogometni savez, koji je morao podmiriti sva dugovanja Dželaliji.


Naime, nova udruga odnosno klub preuzela je samo prava stare udruge, ali ne i obveze, a HNS je prihvatio to kao nespornu činjenicu, a što je uostalom odgovorna osoba HNS-a eksplicitno potvrdila u svome iskazu u svojstvu svjedoka.


– Financiranje proračunskih sredstava od Grada Poreča prebačeno je na novi klub, dok je u natjecateljskom smislu »novi klub« stupio na poziciju starog kluba, bez ikakvih problema. To, s obzirom na propise HNS-a, dovodi u pitanje regularnost natjecanja, zaključila je Sportska inspekcija pozivajući se na stav Županijskog državnog odvjetništva u Puli, kaže nam Dželalija te napominje da je sud prvog stupnja kada je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev Dželalije primijetio i potvrdio sve protupravnosti u postupcima HNS-a vezano za uključivanje novog kluba u redoviti sustav natjecanja.


Prava, ne i dugovi


– Novi klub se kao nova udruga mogao i morao uključiti u natjecanje HNS-a samo iz najnižeg ranga, a to u konkretnom slučaju znači iz III. Županijske nogometne lige Istarske županije, odnosno, gledano na nacionalnoj razini, iz 7. lige, objašnjava Dželalija.



Čelnici kluba nisu željeli izgubiti prava koja je imao NK Jadran, ni u sustavu natjecanja, ni što se tiče proračunskih sredstava, ni u pogledu prava na korištenje stadionske infrastrukture, ali istovremeno nisu željeli preuzeti obvezu starog kluba kada je riječ o plaćanju dugova Dželaliji.


– Problem je u tome što »stari« Jadran ne bi mogao napustiti sustav natjecanja, a time i sustav financiranja iz gradskog proračuna, bez da HNS nije omogućio da njegovu poziciju preuzme »novi« klub Jadran – Poreč. »Stari« Jadran napustio je sustav natjecanja u III. HNL bez da je HNS o tome donio bilo kakvu službenu odluku i bez ikakvih posljedica za klub, a to je morao učiniti prema Pravilniku o natjecanjima i Pravilniku o registraciji klubova i igrača HNS-a, objašnjava Dželalija.


Na sudu prvog stupnja je izričito i izvan svake sumnje utvrđeno da je posljedično zbog očitog namjernog propusta HNS-a dovedena u pitanje regularnost natjecanja III. HNL- Zapad nakon što je u sustav natjecanja iste lige uvršten novoosnovani klub koji je isključivo preuzeo prava starog kluba, ali ne i obveze, uključujući i one prema Dželaliji koje proizlaze iz pravomoćne sudske presude.


Dželalija kaže da u HNS-u objašnjavaju da Pravilnik o registraciji klubova i igrača ne propisuje da novoosnovani klub ulazi u niži rang natjecanja, ali to je pak potpuno suprotno onome što je utvrdila sportska inspekcija koja je uvrštavanje novog NK Jadran-Poreč u III. HNL skupina zapad ocijenila kao povredu sustava natjecanja. Kako je došlo do propusta u radu tijela HNS-a, Dželaliji je učinjena šteta jer da se to nije dogodilo, stari klub dobivao bi sredstva Grada Poreča i Dželalija bi mogao naplatiti svoje dugove, kaže se u presudi protiv HNS-a.


​HNS se žali na tu presudu Općinskog suda u Rijeci i o njoj odlučuje Županijski sud u Zagrebu koji odbija tužbeni zahtjev Dželalije da mu HNS plati 494.035,00 kuna, i sada Dželalija mora platiti HNS-u parnični trošak od 46.875,00 kuna te nadoknaditi 7.812.50 kuna za trošak žalbenog postupka.


U toj presudi Županijski sud u Zagrebu također potvrđuje da je zbog nezakonitog postupanja HNS-a dovedena u pitanje regularnost natjecanja, ali unatoč tome zauzima stajalište da između takvog propusta HNS-a i nemogućnosti Dželalije da naplati svoje tražbine od »starog« NK Jadran ne postoji uzročno posljedična veza.


Međutim, Županijski sud u Zagrebu evidentno zanemaruje ključnu činjenicu da bez takvog uvrštenja »novog« Jadran-Poreč u sustav natjecanja novi klub ne bi nikada ušao u sustav financiranja iz proračunskih sredstava Grada Poreča, odnosno iz takvog financiranja nikad ne bi izašao »stari« Jadran Poreč. Naravno da bi Dželalija naplatio svoje potraživanje od »starog« Jadran Poreč da je isti klub ostao u sustavu financiranja iz proračunskih sredstava Grada Poreča.


Prijavio i suce


​Uporni Dželalija se ne predaje te podnosi kaznene prijave protiv nekoliko sudaca Županijskog suda u Zagrebu kao i nepoznate osobe koju smatra interesno povezanom s tuženikom HNS-om i da su utjecajne na sudu u odnosu na predmetni spor. Naime, i široj javnosti je već dulje vrijeme poznato da su pojedini suci Županijskog suda u Zagrebu izravno povezani s tuženikom, a da su neki i obavljali i poslove za tuženika HNS te za to bili i plaćeni.


Tako su mediji već izvještavali kako je sudac Županijskog suda u Zagrebu i nekadašnji član Državnog sudbenog vijeća Ivica Veselić kao predsjednik Arbitražnog suda HNS-a u posljednjih desetak godina zaradio 700.000 kuna.



Žali se i na činjenicu da je predmet »lutao« od suca do suca te da konkretni slučaj predstavlja eklatantni primjer maksimalnog kompromitiranja kompjutorske dodjele spisa u rad, a čije je uvođenje trebalo spriječiti sumnju u moguću pristranost i ovisnost u postupku dodjeljivanja spisa u rad.


Smatra da ovaj predmet nije slučajno došao u Županijski sud u Zagreb i nije slučajno došao u rad određenoj sutkinji. U kaznenoj prijavi Dželalija navodi da sadržaj kretanja spisa nakon što je dodijeljen u rad Županijskom sudu u Zagrebu najprije dodijeljen jednoj sutkinji 8. kolovoza 2017.(ispis e-predmeta od 21. kolovoza 2017.), a zatim drugoj dana 2. siječnja 2018. (ispis e-predmeta od 28. veljače 2018.), da bi trinaest mjeseci kasnije, dana 14. veljače 2019. (ispis e-predmeta) predmet dobila i treća sutkinja (predmet joj je dodijeljen na isti datum kao i drugoj, 2. siječnja 2018.), a koja je i donijela drugostupanjsku odluku.


Nakon što je Dželalija od predsjednika Županijskog suda u Zagrebu zatražio pojašnjenje u svezi svega toga, zaprimio je dopis predsjednice Građanskog odjela Županijskog suda u Zagrebu iz kojeg proizlazi da je sutkinja kojoj je drugoj dodijeljen spis prestala raditi u listopadu 2017., a da su njezini spisi dodijeljeni sutkinji koja je donijela presudu.


Dželalija na kraju kaznene prijave postavlja pitanje kako je spis mogao biti s danom 2. siječnja 2018. dodijeljen na rad sutkinji koja na sudu ne radi od listopada 2017. godine, kako su dvije sutkinje postavljene na isti datum samo za jedan predmet, te kako sutkinja koja se pojavljuje na e-predmetu prvi put 14. veljače 2019. donosi presudu sa datumom 5. veljače 2019. godine!?


– Nakon svega prethodno navedenog teško je govoriti o pravu na pravično i pošteno suđenje koje se svakom građaninu Republike Hrvatske jamči Ustavom, zaključuje Dželalija.


Platio porez za stan koji nije dobio


Po ugovornoj obvezi NK Jadran Davoru Dželaliji morao je osigurati vlasništvo stana koji se trebao izgraditi u turističkom naselju Varvari kraj Poreča.


– Dogovor sam imao s tadašnjim predsjednikom NK Jadran Ivanom Herakom, ali stan nikada nisam dobio i zato upravo Heraka, uz HNS, smatram najodgovornijim. Već 20 godina traje moja pravosudna borba za ono što mi pripada, kaže Dželalija, koji zadnjih 20 godina traži način da naplati ono što mu pripada, a što je posebno zanimljivo platio je i porez za stan koji nikada nije dobio.