Agencija Fitch

Poboljšani izgledi za kreditni rejting Hrvatske sa stabilnih na pozitivne, očekuje se stabilan rast gospodarstva

Hina

Reuters

Reuters

Agencija Fitch u petak je zadržala hrvatski kreditni rejting na 'BB+', ali je povećala izglede sa stabilnih na pozitivne, pri čemu procjenjuje da će Hrvatska i ove godine zabilježiti proračunski višak, pad udjela javnog duga u BDP-u te stabilan rast gospodarstva



ZAGREB Agencija Fitch u petak je zadržala hrvatski kreditni rejting na ‘BB+’, ali je povećala izglede sa stabilnih na pozitivne, pri čemu procjenjuje da će Hrvatska i ove godine zabilježiti proračunski višak, pad udjela javnog duga u BDP-u te stabilan rast gospodarstva.


Fitch predviđa da će proračunski višak u 2018. godini dosegnuti 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon viška od 0,8 posto u 2017. godini. To se, poručuje agencija, zahvaljuje predanosti ciljevima potrošnje, smanjenju troškova kamata i snažnom rastu prihoda.


Daljnji pad javnog duga


Fitch u 2019. godini očekuje uravnoteženi proračun, dok hrvatska Vlada planira deficit od 0,4 posto u svom planu konvergencije. Navodi da poruke ministara sugeriraju vjerojatno smanjenje PDV-a, poreza na osobni dohodak ili socijalnih doprinosa u 2019., što je već uključeno u plan konvergencije.




U toj agenciji očekuju da će kombinacija primarnog proračunskog viška, koji procjenjuje na 2,9 posto BDP-a u ovoj godini, niske kamatne stope i zdrav rast gospodarstva pridonijeti nastavku značajnog smanjenja javnog duga.


Prošle je godine udio javnog duga u BDP-u pao za 2,7 postotnih bodova, na 77,5 posto, a Fitch procjenjuje da će ove godine pasti na 73,9, a do kraja 2019. na 71 posto.


Otpornost na krizu u Agrokoru


Fitch, nadalje, navodi da su se hrvatsko gospodarstvo i bankarski sektor pokazali otpornima na financijske probleme u Agrokoru, najvećoj hrvatskoj kompaniji, koja je stavljena pod izvanrednu upravu u travnju 2017., premda još ostaju rizici od pritiska na dolje.


Nagodbu o restrukturiranju Agrokorova duga odobrilo je otprilike 80 posto vjerovnika, navodi agencija, kao i to da su bankarski profiti pogođeni rezervacijama zbog izloženosti Agrokoru, no sektor je ostao profitabilan.


Udio loših kredita pao je na 11,4 posto krajem ožujka, s vrhunca od 17,3 posto krajem 2017., zahvaljujući gospodarskom oporavku i prodaji loših kredita, navodi Fitch.Agencija podsjeća da je slučaj Agrokor stvorio političke probleme, pa je u svibnju potpredsjednica Vlade Martina Dalić podnijela ostavku zbog sumnji u sukob interesa u vezi pisanja ‘Lex Agrokora’ i planove restrukturiranja duga.

Koalicijska Vlada predvođena HDZ-om pokazala se otporna od srpnja 2017. godine, unatoč tankoj parlamentarnoj većini od 77 od 151 zastupnika, no strukturne reforme mogle bi biti izazovne i promjene u njezinoj kompoziciji ne mogu se isključiti, smatraju u Fitchu.


Očekuje se rast BDP-a u ovoj godini od 2,6 posto


Fitch navodi da je na kraju 2017. i početku 2018. godine rast gospodarstva, prema sezonski prilagođenim podacima, oštro usporio. To je posljedica usporavanja rasta u EU, visoke baze od početka 2017., Agrokora i slabih javnih investicija.


Međutim, navodi agencija, osobna potrošnja i rast investicija ostaju snažni, a posljednji podaci ukazuju na oporavak u drugom tromjesečju 2018.


Fitch u 2018. očekuje stopu rasta hrvatskog gospodarstva od 2,6 posto, a u 2019. od 2,5 posto, zahvaljujući snažnom turizmu, rastu realnih plaća, smanjenju poreza, popustljivoj monetarnoj politici i povećanom izvršenju EU projekta.


Što se viška na tekućem računu tiče, analitičari Fitcha očekuju da će se u razdoblju od 2018. do 2020. godine u prosjeku kretati oko 2 posto BDP-a, nakon 4,3 posto u 2017., zahvaljujući, među ostalim, nastavku rekordnih turističkih rezultata.


Uz to, Fitch očekuje da će se nastaviti stabilnost monetarne i tečajne politike, čime se minimaliziraju rizici po kućanstva, korporativne i državne bilance, koje su visoko eurizirane.


Agencija navodi i to da je Vlada prihvatila strategiju uvođenja eura. Premda nema službenih rokova, premijer Andrej Plenković poručio je da se nada da će Hrvatska ući u europski tečajni mehanizam (ERM II) do 2020., što bi, poručuje Fitch, značilo ulazak u eurozonu u 2023., ako se ispune svi kriteriji i ako se članice eurozone slože.


Mogućnosti povećanja i smanjenja ocjene rejtinga


Fitch navodi i to da bi do povećanja ocjene kreditnog rejtinga moglo doći u slučaju daljnjeg smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, jačanja izgleda za rast gospodarstva i konkurentnosti, te daljnjeg smanjenja vanjske zaduženosti i izloženosti šokovima.


S druge strane, izgledi za rejting mogli bi biti spušteni s pozitivnih na stabilne u slučaju da se ne uspije smanjiti udjel javnog duga u BDP-u, da oslabe izgledi za gospodarski rast te dođe do makroekonomskih neravnoteža.


Od početka ove godine sve tri najvažnije svjetske agencije povećale su ili rejting ili izglede za rejting Hrvatske.


Tako sada Fitch i Standard&Poor’s drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody’s dva stupnja ispod. Pritom Fitch sada drži izglede pozitivnima, a druge dvije agencije stabilnima.