ZAGREB Vlada priprema novi zakon o Državnom uredu za reviziju (DUR), kojim će se uvesti kaznene odredbe za sve one obveznike revizije koji DUR-u u propisanom roku ne dostave plan izvršenja naloga i preporuka, odnosno ako naloge i preporuke revizora ne provedu i isprave greške u svojem poslovanju. Osim toga, Državna revizija ubuduće će biti nadležna za reviziju poslovanja Hrvatske narodne banke (HNB), a način obavljanja revizije uskladit će se s mišljenjem Europske središnje banke (ECB) o načinu obavljanja revizije središnjih banaka.

Traženo očitovanje

Obaveznu reviziju poslovanja HNB-a od strane Državne revizije, među ostalim, još je prije dvije godine zatražio Most predlažući izmjene i dopune zakona o središnjoj banci. Tada se, a i kasnije, u Saboru vodila žustra rasprava o poslovanju HNB-a i načinima na koje njeni dužnosnici troše novac. Zakonske izmjene koje je Most u to vrijeme gurao u konačnici nisu podržali niti njihovi tadašnji koalicijski partneri, niti najveća oporbena stranka.

Naime, zakon je u prvom čitanju dobio potporu gotovo svih zastupnika, no u svibnju prošle godine kada je »ljubav« Mosta i HDZ-a već pukla, pao je u drugom čitanju dobivši glasove samo zastupnika Mosta, Snage i Živog zida. Već je tada jasno bilo da bez izmjena zakona o Državnoj reviziji to tijelo neće moći kontrolirati rad HNB-a. Na to je upozorio i ECB od kojeg je resorno ministarstvo financija tražilo očitovanje s obzirom na to da je nadležan za davanje mišljenja na teme vezane uz središnje banke temeljem Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Što se tiče revizije, među ostalim, ECB je tada naveo da načelo institucionalne neovisnosti iz Ugovora o funkcioniranju EU-a te Statuta Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i ECB-a »ukazuje na činjenicu da izvršavanje ovlasti i obavljanje zadaća i dužnosti koje su dodijeljene središnjim bankama ne smije biti podvrgnuto vanjskim uputama ili utjecaju izvršne vlasti«. U ECB-u smatraju da pristup Državne revizije povjerljivim informacijama HNB-a mora biti ograničen na ono što je nužno potrebno za obavljanje zakonom propisanih zadaća državnog revizora te revizija mora osigurati povjerljivost informacija i dokumenata koje mu je dostavio HNB u istoj mjeri u kojoj HNB primjenjuje odredbe o poslovnoj tajni. Naime, prema sadašnjoj regulativi revizorima se trebaju predati i dokumenti koji su označeni poslovnom tajnom, a kada je riječ o središnjim bankama Statut ESSB-a od članova tijela nadležnih za odlučivanje i zaposlenika središnjih banaka traži da čak i nakon prestanka dužnosti ne odaju informacije obuhvaćene obvezom čuvanja poslovne tajne. ECB je upozorio i da bi se Državna revizija mogla miješati u poslovanje HNB-a, je se subjekt revizije treba uskladiti s nalazima revizora, a to pak nije u skladu s načelom neovisnosti središnje banke.

To su i teme čija bi se rješenja trebala naći u novom zakonu o Državnoj reviziji koji se priprema. S druge strane, proširivanjem sankcija za sve one koji ne postupaju prema nalazima revizora želi se smanjiti broj naloga i preporuka po kojima nije postupljeno. To će, kako se navodi u obrascu prethodne procjene za izradu prijedloga novog zakona, utjecati na jačanje fiskalne odgovornosti, odnosno učinkovitije i djelotvornije funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola.

Novčane sankcije

Prema izvještaju o radu Državne revizije, lani nije provedeno čak 31,8 posto naloga i preporuka koje su dali revizori, dok u 2016. nije provedeno 27,9% njihovih preporuka i naloga, a u 2015. 29,2 posto. »Uvođenjem novog modela sankcioniranja, subjekte revizije, i to i pravnu osobu, kao i odgovornu osobu (čelnika), sankcioniralo bi se u slučaju da ne poduzmu mjere radi postupanja po nalozima i preporukama DUR-a izrečenima u prethodnom razdoblju. Isto tako, sankcije u vidu novčanih kazni predviđene su za subjekte revizije ako u propisanom roku ne dostave DUR-u plan izvršenja naloga i preporuka«, navodi se u pripremnom obrascu za izradu novog zakona. Iznosi novčanih kazni se za sada ne spominju. Sada, je pak, kazna propisana u slučaju da se ovlaštenom državnom revizoru ne stavi na raspolaganje potrebna dokumentacija, isprave, izvješća, evidencije te druge informacije za potrebe obavljanja revizije. A teži 20 do 50 tisuća kuna za subjekt revizije te za njegovog zakonskog predstavnika 5 do 10 tisuća kuna.