Ratni zapovjednik Kažnjeničke bojne HVO-a trebao bi biti pušten iz zatvora nakon što je odslužio dvije trećine kazne od 20 godina zbog ratnih zločina nad Bošnjacima u BiH
ZAGREB Mladen Naletilić Tuta, ratni zapovjednik Kažnjeničke bojne HVO-a, u ponedjeljak bi trebao biti pušten na slobodu nakon što je odslužio dvije trećine kazne od 20 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Bošnjacima u BiH.
Haški sud je Tutu osudio za »mučenja, namjerno nanošenje velikih patnji ili teških povreda tijela ili zdravlja, protupravno preseljenje civila i protupravni rad, bezobzirno razaranje neopravdano vojnom potrebom, pljačkanje javne ili privatne imovine, mučenje te progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi« 31. ožujka 2003. godine. Do tada je u pritvoru već bio proveo gotovo šest godina. Naime, hrvatski MUP ga je uhitio još 1997. godine, ali ne za ratne zločine već zbog sumnje u ubojstvo pripadnika HOS-a Roberta Nosića. Nosića su u Ljubuškom pripadnici Kažnjeničke bojne izvukli iz zatvora gdje je bio zatvoren zbog ubojstva jednog pripadnika Tutine postrojbe, a nakon toga mu se gubi svaki trag.
Tuta je javno Franju Tuđmana i Gojka Šuška prozvao izdajnicima nakon što je 1994. godine potpisan Washingtonski sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kojom je ukinuta Hrvatska zajednica Herceg-Bosna. Postojale su indicije da se i »slučaj Tuta« 1997. godine trebao riješiti onako kako je njegova bojna riješila prijepore s HOS-om. Kada je Tutu uhitila obična policijska ophodnja, 100-tinjak metara dalje se nalazila zasjeda specijalnih jedinica.
Tuta je na kraju bio osuđen prije svega zbog napada na Muslimane tijekom 1993. godine, kad je Kažnjenička bojna sudjelovala u bitki za Mostar, ali i u borbama oko Vakufa, Jablanice i Doljana. Ta je postrojba bila jedna od najaktivnijih tijekom muslimansko-hrvatskog sukoba 1993. godine u Bosni i Hercegovini. U presudi ga se osudilo krivim i za incident u Sovićima, kad je više muslimanskih obitelji pod nadzorom Kažnjeničke bojne iseljeno iz većinskog hrvatskog mjesta.
Mladena Naletilića često se zvalo »gospodarom rata« u Bosni i Hercegovini, a njegova bojna se dovodi u vezu i s »discipliniranjem« HOS-a na području Hercegovine. Naime, HVO i HOS su imali drugačije principe pristupanju rata u BiH, pri čemu se HOS zalagao za savezništvo s Muslimanima i progon Srba iz BiH preko Drine. HVO nije bio toliko zagrijan za usku suradnju s Armijom BiH, a razmirice su uglavnom razrješene 9. kolovoza 1992. godine, kad pripadnici Kažnjeničke bojne ubijaju Blaža Kraljevića, zapovjednika HOS-a.
