Manjine

OGRANIČAVANJE PRAVA Što točno “Narod odlučuje” navodi u obrazloženju referendumskog pitanja?

Tihomir Ponoš

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

»Narod odlučuje« navodi da se prava nacionalnih manjina mogu ograničiti i to na temelju članka 16. Ustava u kojem stoji da se »slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje«



ZAGREB Referendumska inicijativa »Narod odlučuje« mandate zastupnika nacionalnih manjina želi konstitucionalizirati (sada nisu navedeni u Ustavu) i istovremeno ih ograničiti, a razloge zašto to želi i zašto to smatra opravdanim referendumskim ciljem podastrla je u obrazloženju referendumskog pitanja koje je dostavljeno Hrvatskom saboru zajedno s prikupljenim potpisima.


Inicijativa predviđa ograničenje mandata manjinskih predstavnika, pa oni ne bi mogli glasati o povjerenju Vladi i proračunu. Inicijativa navodi temeljne razlike njihovih mandata u odnosu na mandate zastupnika izabranih u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj i zaključuje da njihov mandat ne predstavlja ustavnu nego zakonsku kategoriju. Interesantno, oni bi to promijenili, konstitucionalizirali bi njihov položaj i posljedično ih u tome izjednačili s ostalim zastupnicima i istovremeno im ograničili mandat.


Osam zastupnika 


Druga razlika koju navode jest to što se manjinski zastupnici biraju višestruko manjim brojem glasova. O tome se može raspravljati. Naime, oni doista bivaju izabrani višestruko manjim brojem glasova, ali oni su manjine, pa bi taj višestruko manji broj mogao biti i posljedica matematičkog odnosa između manjine i većine. Osim toga, unutar manjinskog korpusa koji bira osam zastupnika u Hrvatski sabor postoje znatne razlike u odazivu i u korištenju mogućnosti da biraju svoje manjinske predstavnike (a ne, za što se mnogi odlučuju, da biraju svoje predstavnike s općih lista).




Na prošlim parlamentarnim izborima mogućnost izbora svojih manjinskih zastupnika iskoristilo je 14,1 posto Srba upisanih u birački popis u 12. izbornoj jedinici, ali je to pravo iskoristilo više od 52 posto Mađara. Treća razlika koja se navodi je potpuno drugačiji način njihova izbora u odnosu na izbor zastupnika u deset izbornih jedinica jer manjinski zastupnici biraju većinskim, ostali razmjernim sustavom. Pri izboru manjinskih zastupnika cijela država je jedna izborna jedinica, pri izboru ostalih je podijeljena u deset izbornih jedinica.


Politička trgovina 


Sve to za inicijatore ima određene implikacije na jednakost biračkog prava kao »jednu od najviših vrednota ustavnog poretka«. Za njih je i »vrlo važna činjenica u ustavnopravnom smislu« povećanje broja zastupnika s pet na osam, a da nije bilo povećanja broja ostalih zastupnika. Međutim, s tim povećanjem broja manjinskih zastupnika njihov udio u ukupnom broju zastupnika povećan je na 5,3 posto dok je udio manjina u stanovništvu Hrvatske 9,5 posto.


»Narod odlučuje« navodi da se prava nacionalnih manjina mogu ograničiti i to na temelju članka 16. Ustava u kojem stoji da se »slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje«. No, ovo ograničenje ne bi bilo utemeljeno na zakonu nego na Ustavu. Za inicijatore je predloženo ograničenje racionalno i objektivno utemeljeno, a cilj je ograničenja ustavnopravno prihvatljiv odnos najviših vrednota (nacionalna ravnopravnost i jednakost) i izbjegavanje odgovornosti pripadnika manjina za formiranje Vlade. Naime, »glasanje o Vladi i proračunu nije kompatibilno sa svrhom njihovog predstavljanja«, a »pred te se zastupnike stavlja teret odgovornosti koja nije inherentna mandatu u čijem nastanku nisu mogli sudjelovati svi državljani«. U konačnici, u inicijativi zaključuju da se »takvim ograničavanjem onemogućava politizacija takvih mandata«. Doista je nejasno što se pod time konkretno misli, ali u suštini je parlamentarnog mandata da bude politiziran. Ako je riječ o »političkoj trgovini« kojoj je svrha postizanje parlamentarne većine (uz podršku zastupnika manjina) onda su predložena ograničenja s aspekta »onemogućavanja politizacije takvih mandata« zapravo nedostatna. Jer, zašto se ti mandati ne bi »politizirali« u svemu drugome o čemu odlučuje Sabor, primjerice u usvajanju Ustava u kojem je ta politizacija s obzirom na potrebnu dvotrećinsku većinu potencijalno još izraženija.