Život na dnu

Novo istraživanje pokazalo: Ako ste siromašni, neće vas spasiti niti prestanak pušenja, ni zdrava hrana

Ljerka Bratonja Martinović

Dobar osjećaj važniji od hrane / Snimio Vedran KARUZA / NL arhiva

Dobar osjećaj važniji od hrane / Snimio Vedran KARUZA / NL arhiva

Istraživanje se, doduše, temelji na ponašanju primata u skupini, no istraživači tvrde da se iz njega jako dobro može iščitati utjecaj položaja u skupini na ljudsku vrstu. Pokazalo se da oni na dnu socijalne ljestvice nakon nekog vremena ulaze u kronični stres



ZAGREB  Život na dnu društvene ljestvice, neovisno o tome prakticirate li zdrav život, može narušiti imunološki sustav, povećati rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i uzrokovati probleme s mentalnim zdravljem, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Duke u SAD-u.


Kraći životni vijek siromašnih ljudi objašnjavao se u pravilu lošijim životnim navikama, pušenjem, konzumacijom jeftine i nezdrave hrane te manjkom tjelovježbe, no ovo istraživanje, objavljeno u časopisu Science, govori o tome da je loš socijalni položaj sam po sebi dovoljan za pad imuniteta i razvoj čitavog niza bolesti.


Istraživanje se, doduše, temelji na ponašanju primata u skupini, no istraživači tvrde da se iz njega jako dobro može iščitati utjecaj položaja u skupini na ljudsku vrstu. Pokazalo se da oni na dnu socijalne ljestvice nakon nekog vremena ulaze u kronični stres.




Usporedbom krvne slike onih na vrhu i na dnu, pokazalo se da postoji čak 1.600 razlika u razini aktivnosti gena zaduženih  za pokretanje imunološkog sustava, te da se kod primata koji se nalaze na društvenom dnu javlja visoka razina upalnih procesa, a time i rizik od bolesti.


Može se zaključiti da na lošije zdravlje siromašnih ne utječe samo nezdrava hrana i pušenje, postoje i drugi aspekti na koje pojedinac ne može utjecati, a djeluju na njegovo zdravlje, ocjenjuju američki istraživači.


Graham Rook, profesor londonskog University Collegea, upozorio je za BBC da vlade ne vode računa o tome da ljudi na dnu, iako možda imaju automobil i TV i žive bolje od Indijaca, zbog svog položaja trpe određene posljedice, pa i one zdravstvene.


Da je mjesto u društvenoj hijerarhiji bitno za zdravlje potvrdila su, kaže antropolog Darko Polšek, i druga istraživanja. Pokazalo se da mjesto na socijalnoj ljestvici igra značajnu ulogu u tzv. wellbeingu ili osjećaju blagostanja, ali to, smatra Polšek, ne znači da bi s porastom postotka siromašnih razmjerno trebao rasti i broj bolesnih.


– Hoće li porast siromaštva utjecati na pogoršanje zdravlja, ovisi o tome koliko je neko društvo polarizirano. Što je veća stratifikacija, to je efekt jači, pa tako u društvu izrazite polarizacije na bogate i siromašne nećete imati tako negativni efekt kao u društvu gdje je više različitih slojeva. Ljudi se uvijek mjere sa svojim susjedima, pa će tako najbogatiji u siromašnoj zemlji imati izraženiji osjećaj sreće, a time i višu životnu dob – objašnjava Polšek.