ZAGREB Novi ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić u Vladu dolazi opterećen aferama iz vremena dok je u MZOS-u bio pomoćnik ministra Dragana Primorca, a zbog kojih je navodno i smijenjen s te funkcije. Barišić danas odbacuje sve optužbe na svoj račun, a Plenković ne sumnja da će upravo on biti jako dobar ministar. »Uvjereni je domoljub i europejac. Siguran sam da će kvalitetno nastaviti kurikularnu reformu«, komentirao je Plenković Barišićeve »repove« iz prošlosti.

Njegovo se ime vezuje uz niz afera i nemoralnih postupaka. Kao pomoćnik ministra od 2004. do 2006. godine, Barišić je navodno zloupotrijebio ovlasti da bi, nakon što su prijave bile službeno zaključane, modificirao prijavu vlastitog znanstvenog projekta MZOS-u. Sa svojom suradnicom otputovao je na simpozij u Dubrovnik, a za taj put naplatio putne troškove i dnevnice iz proračuna MZOS-a, iako je sve troškove pokrio organizator skupa.

Dobrodošle kritike

Dok mu je, kao državnom dužnosniku, bio zamrznut radni odnos u Institutu za filozofiju, gdje je i danas zaposlen na mjestu znanstvenog savjetnika, napredovao je u više zvanje. To su mu napredovanje zamjerili kolege iz akademske zajednice, koja takvu praksu ne poznaje.

Sporna je i njegova suradnja s više fakulteta u Splitu, Zagrebu, Osijeku i Zadru na kojima je, prema pisanju medija, bio nositelj ukupno 19 kolegija, što je radno opterećenje koje prelazi mogućnosti jednog čovjeka. Ako su umjesto njega nastavu držali mlađi kolege, onda je pitanje je li Barišić, i koliko, za to primio honorara i dnevnica. Novom se ministru predbacuje i svojedobno dobivanje povlaštenog stambenog kredita u Splitu, no to su sa Sveučilišta u Splitu opovrgnuli.

Sam Barišić na optužbe se ne obazire.

– Kritike su uvijek dobrodošle, samo neka se drže činjenica. Apsolutno odbacujem sve optužbe na moj račun. Stojim na raspolaganju za sva pitanja o tome – izjavio je jučer Barišić, koji sebe smatra kompetentnim za mjesto ministra jer je veći dio radnog vijeka proveo u znanstvenom i nastavnom pogonu, a ima i nešto iskustva u radu Ministarstva obrazovanja.

– Želim nastaviti reforme obrazovanja koje su započete. Učinjen je ogroman napor u proteklom razdoblju. Najviše bih želio potaknuti da se znanost, kao i obrazovanje, ne shvaća samo kao potrošnja, nego kao investicija koja je bitna za razvoj gospodarstva i cjelokupnog društva – poručio je Barišić. Kurikularna će mu reforma, ističe, biti jedan od ključnih prioriteta. Pod tim, međutim, ne podrazumijeva samo Jokićevu reformu. »Reforme su počele već prije desetak godina. Spreman sam računati na sve koji su radili na tome«, kaže Barišić.

Suradnja s gospodarstvom

S Barišićem na čelu obrazovnog resora, Plenkovićeva Vlada namjerava provesti reformu obrazovanja i omogućiti modernizaciju gospodarstva utemeljenog na znanju. Kurikularna reforma, prema programu Vlade, ide dalje, a pritom se računa na postizanje šireg društvenog dogovora.

Jedino što se zna o reformi, jest da će se temeljiti na kompetencijskom pristupu obrazovanju i učenju. Najavljuje se gradnja i opremanje škola i vrtića te veće subvencije za obitelji slabijeg imovinskog statusa. Uvest će se dualno strukovno obrazovanje gdje poslodavci zajedno sa školama odlučuju o programu i upisnim kvotama, po uzoru na modele Njemačke, Austrije i Švicarske. Vlada će uspostaviti programsko financiranje visokoškolskih institucija, unaprijediti Bolonjski proces, poticati razvoj STEM programa u visokom obrazovanju, osigurati ciljane stipendije, pojačati studentski smještaj i subvencioniranu prehranu. Najavljuje se rast izdvajanja za istraživanje i znanost, te u inovacije kao ključni generator koji će pokrenuti rast i biti čimbenik u podizanju dodane vrijednosti, povećanju produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva.