Nitko se ne buni

Na ovaj golemi natječaj Grada Zagreba javio se samo HEP. Cijena? 58 milijuna viša od procjene

Bojana Mrvoš Pavić

Foto Denis Lovrović

Foto Denis Lovrović

HEP-Opskrba je zadovoljila uvjete i iduće dvije godine strujom će opskrbljivati brojne zagrebačke gradske ustanove i poslovne subjekte, što je obavljala i dosad



ZAGREB Grad Zagreb je krajem listopada zatvorio natječaj za nabavu električne energije za svoje ustanove i poslovne subjekte u naredne dvije godine, procijenjen na 374,1 milijuna kuna, bez PDV-a. Iako je na tržištu aktivno, podatak je Hrvatskog operatora tržišta energije, jedanaest opskrbljivača električnom energijom, među njima HEP-Opskrba, GEN-I, RWE Energija, Crodux Plin i drugi, nitko se osim HEP-Opskrbe na ovaj, jedan od najizdašnijih natječaja u državi, nije javio.


Jedina ponuda koja je stigla na natječaj iznosila je 432,5 milijuna kuna, što znači da je HEP-Opskrba ponudila cijenu 58,4 milijuna višu od procijenjene vrijednosti na natječaju. Ocijenjeno je kako ponuda u potpunosti zadovoljava uvjete natječaja te će HEP-Opskrba kroz naredne dvije godine po ukupnoj ponuđenoj cijeni s PDV-om od 488,7 milijuna kuna, strujom opskrbljivati brojne gradske ustanove i poslovne subjekte, između ostalih Grad Zagreb, Gradsku plinaru Zagreb, Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo, ZET, Zagrebački holding, Velesajam i druge. Time će nastaviti obavljati posao koji je obavljala i dosad, prema ugovoru iz 2016. godine, no tada je za opskrbu gradskih potrošača bilo još zainteresiranih.


Nitko se nije bunio


Ove se godine GEN-i na natječaj nije javio, niti itko drugi od konkurenata na hrvatskom tržištu, osim HEP-Opskrbe. Nitko se nije, međutim, niti bunio. Kako je našem listu odgovoreno iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), nemaju informacija da se itko od ostalih opskrbljivača električnom energijom bunio na uvjete natječaja niti im se itko s tržišta obratio s pitanjima vezanima uz natječaj.




Kako našem listu na pitanje zašto se nisu javili odgovaraju neki od manjih konkurenata, još ne nude opskrbu električnom energijom u tom obujmu, ili su pak iz poslovnih razloga donijeli odluku o nesudjelovanju na natječaju. Ono što se može čuti pak od većih, jest činjenica da je električna energija na svjetskom tržištu unatrag godinu dana značajno poskupjela, jednako kao i svi drugi energenti, a najviše je porasla cijena trgovine emisijama CO2.


Riječ je o mehanizmu kojim se zagađivače nastoji ograničiti u ispuštanju stakleničkih plinova, pri čemu trgovina emisijama CO2 najviše utječe na cijenu električne energije.


Dok su cijene struje na tržištu bile pristupačne, i u toj pristupačnosti stabilne, dakle, bilo je i interesa za velike poslove, poput ovog zagrebačkog. Sad kad su cijene značajno porasle, pojašnjavaju neki od opskrbljivača, više im se ne isplati preuzimati rizik jer nije poznato kad će, i hoće li, rast cijena na tržištu usporiti. Drugim riječima, prije koju godinu tek oživljeno tržište strujom, ali i plinom, sad je opet spalo na par slova, odnosno nekoliko jačih tvrtki. Jedini koji i dalje mogu pratiti tržište su oni iza kojih stoji i vlastita proizvodnju električne energije, dakle HEP-Opskrba, RWE i GEN-I, pri čemu se potonje dvije tvrtke na ovaj zagrebački natječaj nisu javile.


Cijene porasle


»Svaki je ovakav natječaj, dok traje rast cijena, neizvjestan. Cijene će možda i dalje rasti, i ne želimo preuzimati rizik za velike potrošače. Za male da, cijenu im nismo dizali, primjerice za kućanstva – iste su kao i prije porasta cijena na tržištu – no rizik za velike potrošače ne možemo preuzeti«, kaže za naš list Robert Golob, predsjednik uprave Grupe GEN-I. Rizik je velik, dodaje, i zbog toga što država opskrbljivačima još uvijek nije ukinula obavezu da snose troškove proizvođača energije iz obnovljivih izvora. I dalje je, do početka iduće godine, svaki opskrbljivač obavezan preuzimati udjel električne energije od proizvođača koji se nalazi u sustavu poticanja proizvodnje iz sunca i vjetra, svih ostalih obnovljivih izvora.


I iz Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) odgovaraju kako su cijene električne energije na veleprodajnom tržištu, odnosno cijene na burzama električne energije ove godine značajno porasle u odnosu na 2017., što utječe na cijene na maloprodajnom tržištu. To je HERA-in odgovor na pitanje jesu li se uvjeti na tržištu toliko promijenili, da u zagrebačkom natječaju ove godine megavatsat košta 541 kunu, za razliku od 388 kuna u 2014. godini, odnosno 323 kune u 2016.»Sudjelovanje u postupku javne nabave u svojstvu ponuditelja takve usluge poslovna je odluka svakog pojedinog opskrbljivača«, zaključuje HERA.