Nekima na recept, drugima zabranjen

Medicinska marihuana: Europljani u ljekarne, a Hrvati kod dilera

Ljerka Bratonja Martinović

Gram prvoklasnog kanabisa na crnom se tržištu u Hrvatskoj može kupiti po cijeni od 100 kuna, a za izdvajanje 60 mililitara ljekovitog ulja potrebno je čak 600 grama kanabisa

Obećavajući lijek namijenjen oboljelima od bolesti poput epilepsije, raka i multiple skleroze, koji se danas izdaje na recept u deset europskih država, u Hrvatskoj će do daljnjeg biti na listi zabranjenih supstanci. Medicinska marihuana posljednjih godina na velika vrata ulazi u Europsku uniju: Rumunjska je posljednja država koja se početkom listopada pridružila krugu EU država koje dopuštaju primjenu marihuane u medicinske svrhe. Sudeći prema raspoloženju nadležnih u Hrvatskoj prema ovoj metodi liječenja biljkom koja je u nas smještena isključivo među opojne droge, hrvatski će pacijenti na novu medicinsku opciju još pričekati.  

Stroga kontrola




Iako je odobrila primjenu marihuane u medicinske svrhe, Rumunjska kao i ostatak europskih država koje su donijele takve odluke i dalje proskibira posjedovanje marihuane i njenu »rekreativnu« konzumaciju. Dopušteno je samo uzimanje strogo kontroliranih proizvoda dobivenih od indijske konoplje i to samo za liječenje, odnosno ublažavanje simptoma kod točno propisanih dijagnoza, poput epilepsije, raka ili multiple skleroze. Distribuciju medicinske marihuane legalizirale su i Češka, Francuska, Njemačka, Italija, Austrija, Nizozemska, dok je Švicarska »olabavila« zakone i više ne kažnjava osobe koje zatekne s količinom marihuane manjom od 10 grama.



Konzumacija marihuane u medicinske svrhe i rekreativno pušenje »jointa«, iako se radi o istoj biljci, jedno s drugim nema nikakve veze. Legalizacija medicinskoga kanabisa ne znači legalizaciju marihuane, jer je pušenje listova ove biljke u državama koje su legalizirale medicinsku marihuanu i dalje zabranjeno. U Nizozemskoj, objašnjava Gold, pacijent ne može sam na balkonu uzgajati biljku i reći da je to za njegovo liječenje. On mora od licenciranog liječnika dobiti recept i potvrdu da mu medicinski kanabis može pomoći, s čime odlazi u ljekarnu i podiže lijek.





Kanabis ili indijska konoplja jedna je od biljaka koja je UN-ovom konvencijom uvrštena u popis droga. U Hrvatskoj je njezin uzgoj, prerada i distribucija kazneno djelo, osim u slučaju industrijske konoplje koja ne smije sadržavati više od 0,2 posto psihoaktivne tvari THC. Hrvatska je početkom godine dekriminalizirala posjedovanje marihuane za osobnu upotrebu, no to je do daljnjeg jedini »ustupak« koji namjerava učiniti u pogledu njene primjene.


Kanabis se tisućama godina koristi u tradicionalnoj medicini, a dokazano je blagotvoran u ublažavanju simptoma niza teških bolesti, od multiple skleroze, AIDS-a do nuspojava kemoterapije. Riječ je o svojevrsnom prirodnom analgetiku koji navodno ublažava i spazme.  

Medicinski opravdano


Poznati kanadski aktivist za legalizaciju medicinske marihuane, Rick Simpson, ovih je dana boravio u Hrvatskoj, ali njegova namjera da uvjeri vlasti u dobrobit ovog načina liječenja nije naišla na plodno tlo. Simpson je jedan od mnogih koji tvrde da ih je marihuana izliječila, u njegovom slučaju od – karcinoma. O takvoj sposobnosti ove biljke nema nikakvih znanstvenih dokaza, no službena medicina danas priznaje da marihuana ima nedvojbenu dobrobit u liječenju pacijenata.



Dok je uzgoj konoplje kazneno djelo, u Hrvatskoj se na nekoliko lokacija uzgaja industrijska konoplja, namijenjena proizvodnji hrane za životinje. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u 2013. godini dozvolu za uzgoj industrijske konoplje temeljem posebnog pravilnika dobio je ukupno 31 proizvođač. Ukupna površina zasijana temeljem izdanih dozvola je 175 hektara. Industrijska konoplja uzgaja se u strogo kontroliranim uvjetima, mora imati razinu THC-a ispod 0,2 posto u suhoj tvari, a od uzgojene biljke koriste se samo sjemenke u svrhu proizvodnje ulja, brašna i druge prehrambene svrhe, dok se ostatak biljke, unatoč negodovanju uzgajatelja koji bi svoje proizvode mogli bogato unovčiti na inozemnom tržištu, mora uništiti.



– Primjena marihuane u liječenju medicinski je opravdana. To je potvrđeno nizom studija, u početku kod liječenja glaukoma ili povišenog očnog tlaka, a onda i kod nekih drugih bolesti – ističe Igor Francetić, pročelnik Zavoda za kliničku farmakologiju KBC-a Zagreb. Kod glaukoma se pokazalo, veli Francetić, da se primjenom marihuane u obliku kapljica koje se kapaju u oko postiže bolja regulacija očnog tlaka, i to u rezistentnim oblicima bolesti. Kod multiple skleroze je, smatra ovaj farmakolog, učinkovitost marihuane tek djelomično moguće dokazati, jer se radi o nepredvidivoj bolesti koja nema definiranu standardnu terapiju, a kod pacijenata se manifestira do te mjere različito da je teško provesti kontroliranu kliničku studiju koja bi točno utvrdila djelotvornost marihuane.


Francetić, međutim, smatra da u hrvatskom zdravstvenom sustavu ima puno važnijih stvari koje bi trebalo regulirati od promjene regulative vezane uz medicinsku marihuanu.


– Legalizirati medicinsku marihuanu ne bi bilo komplicirano, jer se točno mogu definirati indikacije po kojima bi ih liječnici propisivali svojim pacijentima. Međutim, puno je bitnije riješiti, primjerice, problem »lijekova siročadi« za liječenje rijetkih bolesti čiji interventni uvoz danas državu puno previše košta, nego regulirati liječenje marihuanom – smatra Francetić.  

Nova ofenziva


Dok se zdravstvene vlasti bave drugim, važnijim problemima, Križevčanka Marta Gold čija je udruga neuspješno lobirala za legalizaciju medicinske marihuane u Hrvatskoj, najavljuje novu »ofenzivu«. Mlada agronomka specijalizirana za ekološku poljoprivredu prošle se godine preselila u Nizozemsku, gdje danas radi u tvrtki Bedracon, proizvođaču medicinske marihuane s prihodom od milijun eura godišnje. Riječ je o poljoprivrednom poduzeću specijaliziranom za proizvodnju medicinskog kanabisa, jedinoj licenciranoj tvrtki za uzgoj kanabisa u strogo kontroliranim uvjetima.


Ova tvrtka bavi se jedino uzgojem kanabisa, a ne i s njegovom preradom ili distribucijom, što obavlja posebni vladin ured. Imaju ugovor s nizozemskim ministarstvom zdravstva gdje su dogovoreni uvjeti ekološkog uzgoja bez pesticida, s uvijek istom količinom THC-a kako bi svaki pacijent uvijek dobivao isti lijek.


Upravo je crno tržište medicinskoga kanabisa, veli Marta Gold, varijanta loša za pacijente, i u financijskom i u medicinskom smislu.


– U državama poput Hrvatske, gdje se medicinski kanabis ne može dobiti legalnim putem, ono što se kupuje na crnom tržištu nije standardizirano, kvaliteta i medicinska učinkovitost takvog kanabisa je upitna, a dileri mogu odrediti cijenu kakvu žele – veli Gold.  

Znanstvena težina


Gram prvoklasnog kanabisa na crnom se tržištu može kupiti po cijeni od 100 kuna, a za izdvajanje 60 mililitara ljekovitog ulja potrebno je čak 600 grama kanabisa, navodi Gold. Za usporedbu, cijena legalno proizvedenog medicinskog kanabisa, koji se može naći u obliku inhalata, kapsula, ulja ili cvijeta za čaj, kreće se u europskim ljekarnama između tri i sedam eura, dakle i četverostruko je niža nego na crnom tržištu.


– Žalosno je da se pacijente prisiljava da idu na crno tržište, čime se ugrožava njihovo zdravlje i tjera ih se da novac daju narkomiljeu – kaže Gold, koja je u dvije godine imala nekoliko tisuća poziva hrvatskih pacijenata zainteresiranih za medicinsku marihuanu. Iako iza sebe ima neuspješni pokušaj da preko udruge Zeleni svijet izbori legalizaciju medicinske marihuane u Hrvatskoj, kaže kako će u idućih godinu-dvije osnovati novu udrugu, pojačanu stručnjacima koji će njenoj inicijativi dati ozbiljnost i znanstvenu težinu. S obzirom na loša iskustva sa zdravstvenom birokracijom, očekuje da bi svoj naum mogla ostvariti u idućih desetak godina.