Nova politička opcija

Maša Utković, Riječanka na čelu hrvatske Piratske stranke: 21. stoljeće uvodimo u politiku

Ladislav Tomičić

O otvorenim pitanjima glasamo putem internet alata »e-dema«. Na taj način, demokracija se neće događati samo jednom u četiri godine 



Na predstojećim lokalnim izborima po prvi put će se u Hrvatskoj kao jedna od opcija biračima ponuditi i Piratska stranka. Utemeljena je prije nepunih godinu dana, a na izbore će izići u Rijeci i Zagrebu. Pirati se nadaju da bi svoje predstavnike mogli imati i u Osijeku i Slavonskom Brodu, ali to još uvijek nije sigurno. Piratska stranka na političkoj sceni Hrvatske pojavljuje se u vrijeme kad europske piratske stranke prolaze kroz svoje prve oluje. 


   Piratska stranka Njemačke, primjerice, nakon početnog uspjeha zapala je u veliku krizu, o kojoj Spiegel izvještava pod naslovom: Piratska stranka tone uslijed kaosa i prepirki. Hrvatski pirati vjeruju da će ova oluja kratko trajati. Također, oni vjeruju da je došlo vrijeme da politiku uvedu u 21. stoljeće, odnosno da 21. stoljeće uvedu u hrvatsku politiku. To je i jedan od njihovih slogana. Novi list objavljuje prvi razgovor s predsjednicom Piratske stranke, Riječankom Mašom Utković. 


  Koliko članova i članica broji Piratska stranka? 




   – Imamo par stotina članova i tim brojem smo više nego zadovoljni. U travnju ćemo, naime, obilježiti tek prvu godinu rada. Od tih par stotina članova imamo nekoliko desetaka njih koji svakodnevno rade za Piratsku stranku, mnogi i pored svojih redovitih poslova i obiteljskih obaveza. Osim toga, nove upite za članstvo dobivamo na svakodnevnoj bazi. 


  Piratske stranke fokusirane su uglavnom na problematiku autorskih prava, zaštite privatnosti, razmjene sadržaja putem interneta i slično. Nude li hrvatski pirati nešto osim toga?    – Za početak valja reći da nas ljudi još uvijek pogrešno percipiraju. Misle da se doslovno i isključivo zalažemo za besplatno skidanje igrica, filmova i sličnog materijala s interneta, što je daleko od istine. Problematika »kopirajta«, patenata i općenito licenciranja znanja puno je dublja, a mi se njome bavimo već duže vrijeme. Trebat će nam dosta vremena da educiramo ljude i objasnimo koliku važnost za društvo u cjelini imaju ta pitanja. Ljudi moraju znati da to nije problematika ograničena na internet zajednicu i vezana za uski krug ljudi. U pitanju su stvari koje se tiču društva u cjelini.   

Dijeljenje sadržaja


Piratska stranka Njemačke u ogromnim je problemima. Vodstvo stranke shvatilo je da politika nije zanimanje za koje su dovoljni svijetli ideali. 


   – Istina je. Kad smo krenuli u ovu priču odbijali smo, a i danas odbijamo da nas smatraju političarima. Nama je draže kad nas doživljavaju kao aktiviste i zagovornike slobodnog protoka informacija. Ispočetka smo pokušali funkcionirati bez ikakve hijerarhije, ali nakon kratkog vremena smo vidjeli da to tako ipak ne funkcionira, da nekakvo vodstvo treba postojati. Tu ne mislim na klasično vodstvo u smislu predsjedništva, upravnog odbora i slično. Riješili smo taj problem putem radnih skupina. Svako tko ima dobru ideju i misli da zna kako je realizirati ima pravo osnovati svoju radnu grupu. On automatski postaje njezin voditelj, a svi koji mu se žele pridružiti rade u toj radnoj grupi. Za sad na taj način dobro funkcioniramo. 



U biografiji imate mrlju s kakvom političari teško mogu izaći na kraj. Uvjetno ste osuđeni u slučaju vezanom za konzumiranje narkotika.


    – Nadala sam se da ćete potegnuti tu temu, odnosno da ću imati priliku reći nešto o tome. Moji kolege u stranci svjesni su moje prošlosti i ja im o tome nikad nisam lagala. Od punoljetstva do ranih dvadesetih imala sam određenih problema s drogom. Zbog toga sam 2006. godine bila uvjetno osuđena. Članak o toj presudi još postoji u arhivi Novog lista. Sam naslov bio je poprilično ružan. Govorio je da je osuđena skupina dilera na čelu s tom i tom osobom. Prema tome su ljudi automatski izvlačili zaključak da sam bila osuđena zbog preprodaje droge, što nije istina. Bila sam osuđena zbog toga što sam svoje osobne prostorije stavila na raspolaganje trećim osobama, a one su u tim prostorijama uživale drogu. Na taj dio svoje prošlosti nisam ponosna i da mogu život živjeti ispočetka napravila bih drugačije. Ono što neću dozvoliti je da me to danas određuje kao osobu. To je samo dio moje prošlosti.


  Piratska partija u Europi nastala je kao posljedica zakonskog pritiska na razmjenu sadržaja putem Interneta. Ljudi koji su je osnovali imali su iza sebe ozbiljan rad na kreiranju stranica za razmjenu sadržaja. Jeste li vi iza sebe imali sličan rad ili on započinje s osnivanjem stranke? 


   – I prije formalnog osnivanja stranke radili smo kao aktivisti. Ideja o osnivanju Piratske stranke u Hrvatskoj se poklopila s izlaskom u javnost onog famoznog sporazuma ACTA. Prije nego što smo bili registrirani kao stranka jako smo se angažirali na educiranju ljudi o ACTA-i i to nam je bio prvi izlazak u javnost. 


  Koje argumente Pirati nude kao odgovor na tezu da je razmjena sadržaja zaštićenih autorskim pravom jednaka krađi? 


   – Krađa bi po definiciji značila da nečega više nema, da je neko dobro nekom oduzeto. Dijeljenjem sadržaja to se ne događa. Sadržaj koji se dijeli ostaje netaknut, samo je umnožen u još jednom primjerku. Na dijeljenje sadržaja nikako ne gledamo kao krađu, sve dok se podijeljeni sadržaj ne iskorištava u komercijalne svrhe. 


  Bi li Piratska stranka, recimo, bila spremna kopirati školske udžbenike i staviti ih na internet?


   – Ne bismo bili spremni to napraviti budući da je to kazneno djelo. Ne možemo si kao politička stranka to priuštiti. Možemo, međutim, poticati javne rasprave o dijeljenju sadržaja i inzistirati na tome da se takve stvari maknu iz domene kaznenog djela. Ako nešto ne bi trebalo spadati pod kazneno djelo onda je to dijeljenje znanja. Znanje i udžbenici trebali bi biti jednako dostupni svima, bez obzira na prihode i to je ono čemu stremimo. 


  Jeste li spremni pokrenuti hrvatsku stranicu za razmjenu sadržaja i imate li to u planu?


   – Spremni smo, ali nije baš da radimo na tome. U skoroj budućnosti – svakako. 


  E-dem


Osim problema otvorenih »nastupom« novih tehnologija, postoji cijeli spektar pitanja koja spadaju u domenu »klasične politike«. Razmišljate li, primjerice, o gospodarstvu, deficitu proračuna…, odnosno mislite li se baviti tim pitanjima? 


   – Svakako se i time mislimo baviti, ali na žalost za sada nemamo još dovoljno stručnih ljudi da bi mogli sastaviti konkretan ekonomski program, ponuditi konkretna rješenja za problem nezaposlenosti i slično. Svjesni smo da ne možemo napraviti previše ako nam program sadrži samo točke kao što su autorska prava, patenti i tako dalje, ali naprosto je činjenica da u ovom trenutku nemamo dovoljno kvalitetne ljude koji bi mogli napraviti dobre prijedloge za rješenje tih problema. Naravno, ne znači da će tako i ostati. 


  Što smatrate najvažnijim dijelom programa Piratske stranke?


   – Osim onog što je srž programa svih piratskih stranaka, mislim da je transparentnost jako bitna točka našeg programa. Transparentnost u svoje programe stavljaju sve stranke, ali mi smo bili praktičniji i razmislili što konkretno možemo napraviti da bi povećali razinu transparentnosti jednom kad dođemo u priliku nešto mijenjati. Radili smo na jednom zanimljivom alatu kojeg zovemo e-dem, što je skraćenica od e-demokracija. Mislim da bi baš taj alat mogao biti ono što će nas razlikovati od drugih stranka. 


  Što omogućuje taj alat?


   – Osim samog glasanja putem interneta, taj alat pruža mogućnost rasprave, suradnje na stvaranju dokumenata i slično. Za korištenje je izrazito jednostavan. Već je u internoj upotrebi. U Piratskoj stranci o otvorenim pitanjima glasamo putem e-dema i to nam je izborni adut kojeg prije izbora planiramo detaljnije predstaviti. Alat omogućuje dvosmjernu komunikaciju između građana i vlasti na bilo kojoj razini, a njegova primjena omogućila bi da se demokracija ne događa jednom u četiri godine, nego svakodnevno. 


  Kako Piratska stranka bira svoje vodstvo i koliko vam je dug mandat?


   – Na sve funkcije ljudi su izabrani većinom glasova na skupštini stranke, a mandate smo ograničili na godinu dana, da ne bismo nekom gradili kult ličnosti. Računali smo da je četiri godine previše i željeli smo da se ljudi izmjenjuju što češće u vrhu stranke. 


  Daje li se svaka odluka vrha stranke na izglasavanje članstvu?


   – Svaki prijedlog, kojeg može podnijeti bilo koji član Piratske stranke, stavlja se na e-dem, odredi se vrijeme za glasovanje i o svemu se odlučuje tim putem. Svaki član ima pravo gasa i svaki glas vrijedi jednako. 


  Jesu li ljudi zainteresirani za takvo odlučivanje?


   – Uglavnom jesu. Kad smo sastavljali program najveća rasprava bila je o pitanju odnosa države i religije. Naš program, naime, govori o izrazitoj sekularizaciji države. Postojala je grupa ljudi koja nije bila za to. Opominjali su da ćemo time izgubiti puno glasova, jer se u Hrvatskoj uvjerljiva većina deklarira katolicima. 


   Druga struja je zagovarala da ne možemo sastavljati kukavički program i odustajati od nečeg u što svi vjerujemo jer ćemo zbog toga izgubiti pokoji glas. 


  Što vam najviše smeta u političkom životu Hrvatske? 


   – Pristup znanju i informacijama u Hrvatskoj je ograničen na uzak krug ljudi, zbog čega dolazi do formiranja interesnih krugova moći. Pojedinci su u prednosti pred ostalim građanima, a time je demokratski proces ugrožen. Smeta mi i što državni službenici na svim razinama vlasti ne shvaćaju i ne prihvaćaju da su oni tu zbog građana, odnosno da građani nisu tu zbog njih.   

Vlastita sredstva


Kako se financirate i kako ćete financirati kampanju? 

  – Za sada se financiramo isključivo putem članarina, koje su simbolične. Na žalost, u Hrvatskoj još uvijek nije razvijena svijest o donacijama. Jednom smo pozvali ljude da doniraju sredstva koja bi namjenski bila potrošena za jedan projekt. Nije se radilo o velikoj svoti, ali nije bilo nikakvog odaziva. Predizbornu kampanju financirat ćemo vlastitim sredstvima. Grčki pirati su za svoju zadnju predizbornu kampanju skupili 35 tisuća eura. 


  Kakvu suradnju imate s Piratskim partijama iz drugih europskih zemalja?


   – Isti vikend kad smo u Hrvatskoj registrirali stranku postali smo i članica Krovne organizacije piratskih stranka Pirate Parties International. Danas smo aktivno uključeni u projekt stvaranja zajedničke stranke europskih pirata, radi zajedničkog izlaska na izbore za Europski parlament 2014. godine. Suradnja s ostalim piratskim strankama u Europi i više je nego dobra. Evo, dobili smo i domaćinstvo iduće konferencije europskih pirata, sredinom ožujka u Zagrebu. 


  Smatrate li da je ostalo nešto važno za napomenuti u ovom razgovoru? 


   – Željela bih reći još samo da tražimo potencijalne i zainteresirane članove koji imaju vremena i znanja raditi na razvijanju projekata kao što su e-demokracija, besplatan WiFi i besplatno znanje. Trebaju nam tehnički potkovani ljudi, ali i društvenjaci, sociolozi, pravnici…