Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 21° 4n
Sutra: 21° 21° 4n
23. rujna 2018.
Ispis članka: MINUS NIKOGA NE BRINE 'Hrvatska neće imati rekordnu turističku sezonu, ali će godina biti uspješna' - Novi List

NoviList.hr

MINUS NIKOGA NE BRINE 'Hrvatska neće imati rekordnu turističku sezonu, ali će godina biti uspješna'

Mali minusi

22. kolovoz 2018 21:34

Napisao: Biljana Savić

Ljetni mjeseci srpanj i kolovoz jako su važni za ukupne fizičke i financijske rezultate turizma jer se tada ostvaruje oko 60 posto ukupnog godišnjeg turističkog prometa. No, ove smo godine imali odličnu predsezonu, a puno očekujemo i od posezone, kaže direktor HTZ-a Kristjan Staničić

Foto S. Drechsler

RIJEKA Hrvatska je iz ove turističke sezone morala izbaciti riječ »rekordna« i u praksi je time potvrdila »legendu koja kaže da je bila jednom jedna godina kad sezona u Hrvatskoj nije bila rekordna«. E, ovo je ta godina. »Mali minusi u dolascima i noćenjima, odnosno rezultatima sličnim lanjskima tijekom lipnja i srpnja, nisu razlog za nezadovoljstvo, pogotovo što su lanjske brojke u tim mjesecima, kao i na razini cijele 2017. godine, bile iznimno visoke i rekordne«, smatraju ministar turizma Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. Oni su za Hinu izjavili da ostaju pri svojim prvotnim procjenama rasta turističkog fizičkog i financijskog prometa za ovu godinu od 5 do 7 posto u odnosu na 2017. godinu, očekujući da će nakon pomalo stagnirajućih ljetnih mjeseci po dolascima i noćenjima turista, posezona biti jednako uspješna kao i predsezona.

– S obzirom na dosadašnje trendove povećanja potrošnje, broja zaposlenih te ukupnog turističkog prometa koji je u kumulativu u odnosu na isto lanjsko razdoblje u plusu, vjerujemo da ćemo i ove godine ostvariti povećanje prihoda od turizma. Za sada imamo podatke o prihodima od stranih turista za prvo tromjesečje ove godine, koji su sa 450,2 milijuna eura za 14 posto viši nego u isto vrijeme 2017. godine, a kako je tu riječ o razdoblju izvan ljetnog dijela sezone, možemo govoriti o produljenju sezone te turističkoj godini, a ne sezoni – rekao je Cappelli za Hinu.

Projekti i ulaganja

Ministar je ocijenio da porastima ove godine pridonose i programi Ministarstva i HTZ-a, poput ulaganja od 30 milijuna kuna u pozicioniranje Hrvatske kao aviodestinacije, slijedom čega je ove godine uvedeno 70 novih aviolinija, za što kaže da je utjecalo na 20-postotni porast putnika u zračnom prometu u prvoj polovici godine.

Turisti / Foto V. Karuza

– Vjerujemo da će jači zračni promet pozitivno utjecati na povećanje turističkog prometa od rujna do prosinca, a osim toga na prihode u turizmu utječe i niz drugih varijabli – od prosječne turističke potrošnje, kartičnog plaćanja, prometa u trgovinama na malo, indeksa potrošačkih cijena ugostiteljskih usluga i drugih – kazao je Cappelli. Staničić je naglasio da je kolovoz u plusu i da se puno očekuje od posezone, te da snižavanje cijena nije dugoročno održivo.

– Ljetni mjeseci srpanj i kolovoz jako su važni za ukupne fizičke i financijske rezultate turizma, jer se tada ostvaruje oko 60 posto ukupnog godišnjeg turističkog prometa, što je bilo primjerice i prošle godine, kad je u ta dva mjeseca ostvareno oko 62 posto od ukupnih lanjskih 100 milijuna noćenja. No, ove smo godine imali odličnu predsezonu, a puno očekujemo i od posezone, za koju na 11 stranih tržišta po raznim marketinškim online kanalima već aktivno provodimo promotivne kampanje za nautički, kulturni, avanturistički i sportski turizam te enogastronomiju – kazao je Staničić za Hinu. Staničić smatra da na ukupne rezultate utječe i svojevrsni ovogodišnji povratak Turske, Tunisa ili Egipta gdje se, kako kaže, sada izuzetno niskim cijenama paket-aranžmana nastoji nadoknaditi povjerenje turista te veliki minusi iz nekoliko prošlih godina, pri čemu te zemlje zapravo ne bilježe rast novog prometa.
– Niske cijene sada privlače turiste u te zemlje, ali za njih, kao ni za druge u turizmu, takav model nije dugoročno održiv niti tržišno isplativ. Jedan dio gostiju sigurno se usmjerio prema tim zemljama, no uspjeh hrvatskog turizma ipak je u daljnjem jačanju kvalitete u destinacijama i održivom razvoju – zaključio je Staničić.

Podaci e-Visitora

Naime, prema podacima e-Visitora, u dosadašnjem dijelu godine, od 1. siječnja do 19. kolovoza u Hrvatskoj su ostvarena 14,2 milijuna dolazaka i 77,5 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 5 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima. Mnogi sa sviju strana hrvatske obale govore da se golim okom vidi da turista nema ni približno kao lani, a vidi se to i po kudikamo manjem cestovnom opterećenju, no riječ je o kumulativnim rezultatima, što znači da je predsezona spasila ukupno dosadašnju brojku, a Ministarstvo i HTZ očekuju i jednako dobru posezonu.

Turisti / Foto V. Karuza

Kako god se pokazalo na kraju, top tržišta po ostvarenim noćenjima u spomenutom razdoblju su Njemačka sa 14,4 milijuna ostvarenih noćenja, Hrvatska sa 9,2 milijuna ostvarenih noćenja, Slovenija sa 8,4, Austrija sa 5,5, Poljska sa 4,9 i Češka sa 4,2 milijuna ostvarenih noćenja. Top destinacije po ostvarenim noćenjima u Hrvatskoj su Dubrovnik (s 2,9 milijuna ostvarenih noćenja), Rovinj (2,9 milijuna noćenja), Poreč (2,5 milijuna noćenja), Medulin (2,2 milijuna noćenja) i Split (2,1 milijun noćenja). Po segmentu smještaja, u spomenutom je razdoblju najviše noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu, i to 28,7 milijuna, zatim u hotelima 17,2 milijuna i u kampovima 14,4 milijuna noćenja.

Što se tiče Kvarnera, u dosadašnjem dijelu godine su ostvarena 2,3 milijuna dolazaka i više od 14 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 3 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima. Top tržišta po ostvarenim noćenjima u navedenom razdoblju su Njemačka, Slovenija, Hrvatska, Austrija, Italija i Mađarska. Top destinacije po ostvarenim noćenjima na Kvarneru su Mali Lošinj s 1,8 milijuna noćenja, Crikvenica s 1,7 milijuna noćenja, grad Krk s 1,2 milijuna, Grad Rab s 1,1 milijun i Malinska s 947 tisuća noćenja. I na Kvarneru je u spomenutom razdoblju najviše noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu, 4,8 milijuna, zatim u kampovima 2,8 milijuna i hotelima 2,5 milijuna noćenja.

Lošinj lider Kvarnera

– Nakon izvrsnih turističkih rezultata za razdoblje do 20. kolovoza ove godine u kojem je ostvareno 1.774.699 noćenja te 241.750 dolazaka, Lošinj je potvrdio svoju poziciju u top deset vodećih hrvatskih destinacija s najviše ostvarenih noćenja. Uspoređujući podatke s istim razdobljem prethodne godine, ostvareno je 4 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja. Danas na području grada Malog Lošinja boravi 23.970 gostiju – kaže nam direktor TZG-a Malog Lošinja Dalibor Cvitković i ističe da se Lošinj može pohvaliti promocijama ključnih atributa imidža otoka Lošinja, truda i aktivnosti uloženih u organizaciju događanja i obogaćivanja ponude tijekom cijele godine.

– Gostima koji su odlučili provesti odmor na našem otoku vitalnosti na raspolaganju su brojne mogućnosti i događanja. Nakon izuzetno bogatog ljeta, najavljujemo mjesec rujan u znaku pomorstva koji će obilježiti Festival lošinjskim jedrima oko svijeta, posvećen bogatoj pomorskoj i brodograđevnoj tradiciji otoka Lošinja, kroz brojne manifestacije, koncerte, regate, radionice i gastronomsku ponudu predstavit će gostima poseban doživljaj. Slijedi nam još u rujnu plivački maraton 3. Open water Apoxyomenos challange, 8. Lošinjski polumaraton, 36. Arbunada, dok se u listopadu održavaju Triatlon Cres-Lošinj, 20. Kup Lošinja za optimiste i u studenom Cres-Lošinj Trail weekend. Podizanju kvalitete destinacije pridonijeli su i turistički dionici uključeni u projekt IQM-Integriranog upravljanja kvalitetom u destinaciji. Naime, u IQM projektu s ciljem povezanog upravljanja kvalitetom destinacije te okupljanja i povezivanja najboljih turističkih dionika, uključeno je ukupno 76 dionika, s ciljem stvaranja prepoznatljivosti te podizanja kvalitete svojim radom, odgovornošću i kreativnošću, te su umrežavanjem stvorili »krug izvrsnosti«. Zahvaljujući projektu, Lošinj će se uskoro moći pohvaliti izdvojenom visokokvalitetnom turističkom ponudom – ocjenjuje Cvitković.