Gorko iskustvo

Ljeto talijanske nautičarke u Hrvatskoj: Oderat će vas do kože! I oni ljubazni ispadnu mafijaši

P. N.

Foto Nenad Reberšak

Foto Nenad Reberšak

Izgleda kao pretjerivanje, ali danas se prosječan turist u Hrvatskoj osjeća kao kokoš za čerupanje, piše Irina Nazarova



RIJEKA Nautičarka Irina Nazarova iz Monfalconea u Italiji na svom je Facebooku objavila razornu analizu hrvatske turističke ponude. Svoje sunarodnjake odlučila je upozoriti na sve ono što ih potencijalno čeka u Hrvatsku, ako odmor odluče provesti ploveći hrvatskim Jadranom. Kreće odmah u glavu: “Ako nemate veliku luksuznu jahtu i jednako bogat budžet, možete zaboraviti na slboodno putovanje u Hrvatsku.


–  Izgleda kao pretjerivanje, ali danas se prosječan turist u Hrvatskoj osjeća kao kokoš za čerupanje. Primjeri? Ako ste odlučili provesti noć u brodu kojeg volite, morate znati kako ove godine postoje i plutače, pa čak i ako ne koristite nikakve usluge na kopnu, oni će vas i dalje tražiti da platite za zaustavljanje jer taj komad mora je pod privatnom koncesijom, pa plaćate i šutite, čak i ako stignete noću, kaže.


Iznosi nekoliko konkretnih primjera, a njezino pisanje potrudio se s talijanskog prevesti morski.hr.




– Brbinj na sjeveru, Dugi otok, 22.30. Čim smo se privezali na plutaču, pokucali su nam na trup broda kako bi prikupili 45 eura za noć. Ako ste ove godine odlučili baciti sidro u Verudu i provesti slobodnu noć, bit ćete iznenađeni jer je u susjednoj uvali postavljeno stotinjak plutača i više se ne možete sidriti bez otvaranja novčanika, kaže.


Samo za one s debljim novčanikom


Žali se i na cijene u nacionalnim parkovima.


– Ako ste se odlučili usidriti, primjerice, na otoku Mljetu (prošle godine niste platili), trebali biste znati kako će Vam čak i ako se zaustavite samo za pola sata plivanja, doći i naplatiti 600 kuna = 85 eura i dat će Vam važeću kartu za 24-satnu stanku. Oni će vam reći da je to Nacionalni park i stoga se ovdje ne možete sidriti niti 10 minuta. Platit ćete iako ne posjetite park. Prethodnih godina tjedni ulazak u park iznosio je 15 €, a mogli ste ostati na sidrištu besplatno nekoliko dana.



Danas je privilegija boravka ovdje rezervirana samo za luksuzne jahte s debljim novčanikom ili charter flotama, a ne i normalne obitelji. Što raditi dalje? Preostaje nam ići na ‘slobodni’ vez ispred mnogih restorana gdje će olakšati vašu kreditnu karticu (ali barem uključuje i večeru). Cijene restorana su srednje visoke, a valja pripaziti na izbor vina, jer bi vas mogao iznenaditi račun, piše Nazarova.


Nije mogla ne spomenuti cijene na Kornatima.


Bez ljubaznosti, bez opravdanja


– Dva brancina od 700 g s pečenim krumpirom i vodom u jednom od tamošnjih restorana koštat će vas 120 €. No prije nego se približite muringu ispred restorana, otkriju li da vas je na brodu samo dvoje, a iza vas je motorni brod s 8 ljudi, reći će vam da oni na motornom brodu imaju prednost, jer su već rezervirali. Sve se to događa bez ikakve ljubaznosti, srdačnosti ili opravdanja za moguću pogrešku. U hrvatskom poslovanju nailazimo samo na praktičnost, a zdravom razumu tu jedva da ima mjesta, žali se.


Iznosi i prvo iskustvo turista koji u Hrvatsku brodom ulaze s južne strane.


“Po dolasku u Cavtat potrebno se vezati na rivi. Bez da ikog išta tražite, materijalizirat će se osoba koja ljubazno preuzima konope Vašeg broda kako bi ih privezala na bitvu. ‘Kako lijepo’, pomislite, ovdje su i prijateljski ljudi. Čim se privežete, shvatit ćete da ljubazna osoba koja vam je upravo pomogla nije ništa drugo nego lokalni mafijaš (neka vrsta neovlaštenog osoblja za privezivanje brodova) koji će Vas pitati za usluge koje niste željeli 100 kuna (15 €).


Bacanje konopa


Pokušajte ga ne platiti, bacit će vam konope u more. A onda se hrvatska birokracija pobrinula za plaćanje brojnih taksi policiji, kapetaniji i opet u policiji kojoj treba uplatiti porez na ulaz u zemlju i pristojbu na dopuštenje za plovidbu koja se utrostručila u odnosu na prošlu godinu.



Ako se odlučite zaustaviti u Cavtatu, morate pričekati prije nego pristigne mega jahta (ona koja zarađuje više novca ima prioritet), a ako pak odluče provesti noć negdje drugdje, zaustavit će vas na rivi po cijeni od 130 € po noći.“


Loše iskustvo nosi i sa Šolte, gdje je njeno društvo željelo provesti noć, nakon priveza na bovi ispred restorana u kojem su ručali.


“Spremala se oluja, no vlasnik restorana je rekao da moramo ići pošto stiže charter flota s rezervacijom.”


Zanimljivo je vidjeti kako funkcioniranje hrvatske ekonomije vide strane oči.


Bez etike zajednice


„Ovakvi primjeri su nažalost sve češći u Dalmaciji. Napustivši socijalističko-komunistički model, Hrvatska se savršeno uskladila s novim modelom kapitalizma u kojem vlada nemilosrdno natjecanje i i konkurencija, govoreći samo jezikom tržišta i financija bez etike zajednice. U ljudskim odnosima postoji samo i isključivo odnos komercijalne razmjene koji vodi do ekonomske prednosti nad drugima.



A što se tiče Istre i Dalmacije koji predstavljaju pravi prirodni raj s jedinstvenim povijesno-kulturnim ljepotama, ostavljamo ih nekim sljedećim izletima, dajući ovaj put prvenstvo Italiji i Grčkoj, zemljama gdje se ljudski odnos ne definira samo prema debljini novčanika. Barem za sada”


Neki Talijani se u komentarima slažu s njom, drugi pak imaju drugačije viđenje. Jedan tako piše da godinama jedri hrvatskim morem i da je šteta što se iskomercijaliziralo.


Sve će spaliti jer su ludi


Drugi pak kaže da je Hrvatska ekonomski krenula u krivom smjeru i da je ovdašnjim ljudima to jedini izvor prihoda: “Nažalost, oni će sve spaliti jer su ludi”.


Ne slažu se s time baš svi: „Mislim da je ovo pogrešno. Već imati brod i ploviti njime, znači da čovjek nije siromašan“, govori jedan.


Drugi pak nije vidio ništa slično tome kao Irina Nazarova: „Za mene je krstarenje i dalje otkrivanje mjesta za koje sam samo čuo. Ipak, nisam vidio ništa o čemu pišete jer imam manji brod.


Ova je situacija stvorena od nas previše. Sada se radi o troškovima. Pitam vas; A koliko vas košta oprema za brod? Kad idem na krstarenje, računam i s troškovima“.


Na to autorica odgovara kako se ne radi o troškovima već zaradi pod svaku cijenu.