Tajni dokument

LNG Hrvatska: Mirela Ahmetović uspoređuje neusporedivo

Bojana Mrvoš Pavić

arhiva NL

arhiva NL

Ahmetović uspoređuje neusporedivo, jer kupovinu FSRU broda koji sufinancira EU uspoređuje s najmom broda, koji za pet godina otplati vrijednost, pa studija za projekt nije relevantna, ističu u LNG-u Hrvatska



Nakon što je načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović na konferenciji za novinare u utorak pokazala dokument naziva »Makroekonomski učinci terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku« iz siječnja 2016. godine, konstatirajući kako je zatajen od javnosti jer prednost daje gradnji kopnenog terminala, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te LNG Hrvatska koja vodi projekt plutajućeg terminala pitali smo jesu li navodi o zatajivanju točni.


Podsjetimo, Ahmetović je kazala kako nadležni ministar Tomislav Ćorić »uporno skriva i negira postojanje« ove studije isplativosti, koja govori u prilog gradnje kopnenog terminala, odnosno »po svim analiziranim parametrima daje sasvim suprotne zaključke od onih koji nam se sada serviraju«.


Plutajući, pa kopneni


Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića našem je listu samo kratko odgovoreno kako analiza nije sastavni dio Studije utjecaja na okoliš. S obzirom na to da je, nastavljaju, tvrtka LNG Hrvatska naručitelj svih studija potrebnih za razvoj projekta, upućuju na njih.




Iz LNG-a Hrvatska odgovaraju kako je studija naručena za mandata Mladena Antunovića u toj tvrtki, koji je, podsjetimo, direktorsku dužnost obnašao od sredine 2013. do kraja 2016. godine, a koji je sada, napominju u LNG-u Hrvatska, djelatnik Trans LNG-a, tvrtke kćeri Gasfina. Vlada je u siječnju 2016., navode, s EU-om već komunicirala potrebu da se projekt razvija fazno – prvo kao plutajući FSRU terminal te kasnije kao kopneni, koristeći u realizaciji druge faze prethodno izgrađenu infrastrukturu pristana, priključnog plinovoda i pomoćnih objekata.


»Predmetna studija se ne može uspoređivati sa sadašnjim razvojem projekta jer je za definiranje (krivih) zaključaka uzela usporedbu između kopnenog terminala i iznajmljivanja FSRU broda. Također, manipulirani su podaci vezani uz dopremu LNG-a, s obzirom na to da i kopneni i plutajući terminal u bilo kojoj od izvedbi mogu u plinski sustav ući samo s 2,6 milijardi kubika plina godišnje, koliko je sada tehnički kapacitet plinskoga transportnoga sustava. Za kapacitet veći od navedenog potrebne su dodatne investicije u nove dijelove plinovodnog sustava, što u konačnici još više povećava ukupnu razinu potrebnih ulaganja i dodatno opterećuje poslovni model kopnenog terminala«, navode iz LNG-a Hrvatska.


Kako dodaju primjer, poslovni model koji predviđa najam FSRU broda, s obzirom na iznos dnevnog najma od 90 do 140 tisuća USD, koji ulazi u operativne troškove terminala – daje godišnji OPEX na nivou od 32,8 do 50 milijuna eura. To bi značilo da se, plaćajući najam FSRU broda, za oko pet do šest godina otplati ukupna cijena novog FSRU broda.


Sinergijski efekt


»Također, predmetna studija ne uzima u kalkulaciju faznu izgradnju projekta, gdje troškovi izgradnje pristana, priključnog plinovoda i pomoćnih objekata i postrojenja financira prva faza projekta, čim je sinergijskim efektom start druge faze znatno financijski povoljniji s obzirom na to da FSRU u vlasništvu tvrtke LNG Hrvatska nakon početka rada druge faze, može nastaviti s radom kao FSRU terminal na drugoj lokaciji, kao LNG brod, ili biti prodan«, kažu u LNG-u Hrvatska.


»Gospođa Ahmetović uspoređuje neusporedivo, jer kupovinu FSRU broda koji je s 28 posto sredstava sufinanciran od strane EU-a (i OPEX-om od maksimalno 15 milijuna eura godišnje) uspoređuje s najmom broda, koji za pet godina otplati svoju punu vrijednost. Predmetna studija ne odražava stvarno stanje faznog razvoja projekta definiranog odlukom Vlade RH i sufinanciranog od strane EU-a te time nije niti relevantna za komuniciranje projekta«, zaključuju u LNG-u Hrvatska.


Sa zaključcima studije iz 2016. godine Ahmetović je, podsjetimo, upoznala i predstavnika Glavne uprave Europske komisije za energetiku, Adama Szolyaka te Denisa Redžepagića iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Prema njenim riječima, Szolyak je kazao da projekt gradnje terminala jest važan, ali ne toliko da bi se zbog njega »ratovalo« s lokalnom zajednicom.


Omišaljska načelnica Mirela Ahmetović upozorila je na »skrivanu« studiju koja prednost daje kopnenom LNG-u