Prioritetne liste čekanja u idućih će se mjesec dana početi primjenjivati u svih bolnicama, čime će se riješiti glavni problem lista čekanja, najavio je jučer ministar zdravstva Milan Kujundžić. Prioritetne liste čekanja usmjerene su na ozbiljno bolesne pacijente kojima treba žurno liječenje, a pilot-projekt u četiri bolnice pokazao je odlične rezultate tog modela, ustvrdio je Kujundžić. Preko posebnih lista čekanja takvi će pacijenti obaviti pregled kod specijalista u roku od sedam dana, a sve daljnje pretrage unutar mjesec dana.

Ni bolnički, niti obiteljski liječnici nisu zadovoljni. Traže da ministar, prije nego uvede prioritetne liste na nacionalnoj razini, predoči jasne argumente i brojke koje potkrepljuju opravdanost tog modela.

Manjak liječnika

– Prioritetne liste čekanja puštene su u bolnice bez dogovora sa strukom i napravile su solidan kaos. Bolesnici mimo lista čekanja s prioritetnim dijagnozama punili su liste, da bi se ispostavilo da to uopće nisu prioritetni pacijenti – upozorava Ada Barić, predsjednica HUBOL-a. Brže zbrinjavanje hitnih pacijenata u medicini već postoji, a dodatne se mjere, kaže, mogu uvesti jedino u dogovoru sa strukom.

– Ministar o tome razgovara s ravnateljima bolnica. Ne kažem da je to loša adresa, ali doktori u ambulanti znaju realno stanje i stvarne probleme. Prije uvođenja tog modela treba reći na temelju kojih pokazatelja se to čini, da li zbog povećane smrtnosti, lošeg zbrinjavanja pacijenata ili nečeg trećeg. Ako u nekoj bolnici sve funkcionira dobro, ne vidim razlog za promjene – veli Barić, te upozorava da treba paziti i da se liječnike ne gurne u dodatni prekovremeni rad. Iako, kaže, ne moraju nužno biti loše, čelnica HUBOL-a uvjerena je da se prioritetnim listama neće riješiti problem lista čekanja jer one nastaju zbog manjka liječnika. »Liste čekanja su teška tema, a ovdje se rješava samo jedan segment. Treba dobro razlučiti radi li se o zdravstveno opravdanoj ili o populističkoj mjeri, kakve su bile program 72 sata ili Program plus«, zaključuje Barić.

Bolji model

Za obiteljske liječnike daleko bi bolje rješenje od prioritetnih lista bile tzv. A5 uputnice, pomoću kojih bi s bolničkim specijalistom utvrdili radi li se o prioritetnom pacijentu i koliko on može čekati. Ines Balint, članica Izvršnog odbora KoHOM-a, kaže da je to daleko učinkovitiji model jer se iz ordinacije primarne zdravstvene zaštite direktno s bolničkim liječnikom na temelju dostupnih nalaza dogovara termin pregleda.

– Ako pacijent ima povećane hormone štitnjače, elektronskim putem šaljem nalaze i pitanje endokrinologu, a kolega mi uz odgovor šalje i termin u kojem je naručio pacijenta za dodatnu obradu te informaciju koju uputnicu mora ponijeti – ilustrira Balint. Takav model funkcionira u KBC-u Rijeka i OB-u Pula, ali se poruke šalju SMS-om, što ne jamči zaštitu podataka pacijentu, upozoravaju u KoHOM-u. U takvom sustavu, jasno je da bi pacijent čekao u skladu s dijagnozom, a onaj s karcinomom došao bi na red već sutra, veli Balint. Upozorava da pred uvođenjem prioritetnih lista čekanja i A5 uputnica postoji veliki problem: nisu sve bolnice za to informatički spremne. Među takvima su čak i velike bolnice, KBC Sestara milosrdnica na primjer, gdje se Kujundžićeve liste jednostavno ne mogu primijeniti.