Neki gradovi i županije, među njima i Grad Rijeka te Primorsko-goranska županija, shvatili da bez konkretnih mjera kojima će privući liječnike ili stimulirati njihov ostanak na svome području, mogu ostati bez kvalitetne zdravstvene zaštite. Bjelovarsko-bilogorska županija donijela je prva u Hrvatskoj i trajnu, a ne samo kratkoročnu, odluku o dodjeli subvencija liječnicima
ZAGREB Bjelovarsko-bilogorska županija objavila je nedavno konkretne mjere kojima će privući liječnike ili stimulirati njihov ostanak na svom području. To je jedna od rijetkih županija koje su odlučile uložiti u svoj medicinski kadar, a prema podacima Hrvatske liječničke komore i jedina županija koje je donijela trajnu odluku o dodjeli subvencija liječnicima da bi ih privukla ili zadržala u svojoj sredini.
Slične mjere, kažu u HLK-u, najavljivali su i neki drugi župani i gradonačelnici – među njima župan koprivničko-križevački, osječko-baranjski, varaždinski te gradonačelnici Osijeka, Varaždina, Dubrovnika. Konkretne poteze povukle su, na primjer, gradske vlasti u Pakracu, nudeći liječnicima smještaj u gradske stanove, subvencioniranje stambenih kredita, sufinanciranje troškova specijalizacije dodatkom od 800 kuna mjesečno i stručno usavršavanje. U Pakracu su liječnicima s malom djecom odlučili upola smanjiti cijene dječjeg vrtića, a ove godine počeli su i stipendiranje studenata medicine u iznosu od 1.200 kuna.
Sporadični primjeri
– Vodeći ljudi u našim županijama i gradovima trebaju shvatiti da je zdravstvo sektor čija je dostupnost, funkcionalnost i kvaliteta od interesa za baš sve stanovnike županije ili grada. Investiranje u zgrade i medicinske uređaje je važno, ali bez stručnjaka koji će tamo raditi, takva investicija gubi svoj smisao. Držim da će oni najodgovorniji među hrvatskim županima i gradonačelnicima prepoznati na vrijeme da je ulaganje u ljude krucijalno te slijediti dobar primjer Bjelovarsko-bilogorske županije – kaže prvi dopredsjednik HLK-a, Krešimir Luetić.Prema podacima HLK-a, u zdravstvu nedostaje oko 2.500 liječnika. Najveći se manjak bilježi u Slavoniji i Baranji, središnjoj Hrvatskoj, a u zadnje vrijeme i u Dubrovniku. Manjka nam pedijatara, anesteziologa, radiologa, liječnika obiteljske medicine, ginekologa…
Iako u ovom času nema manjak liječnika, Primorsko-goranska županija druga je po redu, nakon Grada Zagreba, po broju zahtjeva prema Komori za dokumentima potrebnim za rad u inozemstvu. Taj se podatak djelomično objašnjava činjenicom da dio liječnika iz KBC-a Rijeka povremeno radi u Sloveniji, za što im također treba takva dokumentacija. U pet godina od ulaska u EU, 613 liječnika napustilo je hrvatski zdravstveni sustav, a njih 1.539 zatražilo je dokumentaciju za odlazak. – Već nekoliko godina uporno ponavljamo da su potrebne mjere za zadržavanje liječnika u Hrvatskoj, i to ne samo s razine lokalne države, već i sustavne mjere središnje države. Samo tako moći ćemo zadržati veći broj liječnika u Hrvatskoj. Dok su se mjere lokalne države počele sporadično donositi, one s razine središnje države još uvijek nažalost izostaju – upozorava Luetić.
Nacionalni problem
S njime se slažu i u Gradu Rijeci, gdje drže da bi država trebala razraditi i provoditi nacionalne mjere koje bi motivirale liječnike i ostalo medicinsko osoblje da ostanu u Hrvatskoj i svoj radni vijek odrade u hrvatskim zdravstvenim ustanovama.
– Manjak liječnika i njihovo iseljavanje nacionalni je problem i jedinice lokalne samouprave ne mogu ga samostalno i proizvoljno rješavati jer za to nemaju niti nadležnost, niti financijskih sredstava. Uostalom, cijeli program ne može se gledati isključivo kroz kratkotrajne poticajne mjere – poručuju iz riječke gradske uprave. Grad Rijeka ipak ulaže u svoje liječnike: na preporuku riječkog KBC-a liječnicima je dao na korištenje desetke stanova, preuzevši osnivačka prava Psihijatrijske bolnice Lopača povećao je plaće liječnika i medicinskih sestara te bolnice na teret gradskog proračuna, sufinancira stručno usavršavanje liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika zaposlenih u Domu zdravlja Primorsko-goranske županije, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i drugim ustanovama u riječkom zdravstvu. Osim toga, financijsku podršku daju mobilnom palijativnom timu i timu za bolesnu predškolsku djecu. Iz gradske uprave poručuju da u suradnji s Primorsko-goranskom županijom razmatraju dodatne mogućnosti kojima bi zadržali liječnike.
Pozitivan stav
Zdravstvene ustanove u vlasništvu Primorsko-goranske županije nisu se dosad suočile s problemom odlaska liječnika, ali jesu s manjkom medicinskog kadra. Taj se problem, tvrde u županiji, može rješavati jedino suradnjom države i lokalne samouprave. – Kontinuirano radimo na podizanju standarda, širenju djelatnosti, financiranju specijalizacija, ali i pozitivnom stavu prema edukacijama medicinskog kadra na svim razinama, od doktorskih studija do stručnih, specijalističkih i subspecijalističkih usavršavanja. Zdravstvenim ustanovama omogućava se da ugovaraju liječnike specijaliste unutar nadstandardnih programa financiranih od strane Županije, dakle bez ugovora s HZZO-om – kažu u Županiji, gdje svoj dio posla vide u ulaganju u uvjete rada te stabilnom, poticajnom i perspektivnom okruženju. U plaće i ostala primanja, upozoravaju, regionalna samouprava ne može zadirati. Krajem srpnja Primorsko-goranska županija potpisala je Sporazum o suradnji sa Sveučilištem u Rijeci na projektu Pametnih specijalizacija u kojem su glavni nositelji upravo županijske zdravstvene insitucije, a osim toga spominju i suradnju s Gradom Rabom na osiguravanju stanova za liječnike zaposlene u Psihijatrijskoj bolnici Rab. U suradnji s lokalnom samoupravom u Gorskom Kotaru radi se na poboljšanju uvjeta stanovanja liječnika i medicinskog osoblja zaposlenog u Domu zdravlja PGŽ-a.
