U dvorani Vatroslav Lisinski nešto više od 2000 izaslanika odlučivat će o novom predsjedniku stranke. Osim prisutnih i ostali brojni članovi HDZ-a s uzbuđenjem će iščekivati proglašenje pobjednika. Ali, HDZ je od osnivanja 1989. godine često bio poprište žestokih sukoba i obračuna, pa je gubio važne članove.

Većina i tih ljudi koji su izbrisani, isključeni ili su sami istupili iz HDZ-a s pozornošću je pratila tijek izbora i nisu nimalo ravnodušni u vezi sa sutrašnjim raspletom. 

To se odnosi i na Branimira Glavaša koji u mostarskom zatvoru služi kaznu za ratni zločin.

– S HDZ-om sam raskrstio još 2005. godine, ali odavde iz zatvora u drugoj državi pratim sva politička događanja u Hrvatskoj, pa tako i ove izbore. Mene su izbrisali iz stranke upravo zbog mojeg neslaganja s kriminalom koji je u HDZ-u postao obrazac ponašanja. Već od 2003. godine znalo se za lopovluk u HDZ-u i to su znali svi, Jadranka Kosor, Šeks, Hebrang, Milinović, Jarnjak… A siguran sam da je sve znao i Tomislav Karamarko. Osobno sam u kampanji za izbore 2003. vidio kako se krade na način da se kupovao skuplji promidžbeni materijal, iako je na tržištu bilo puno jeftinijeg, tvrdi Glavaš koji smatra da je HDZ danas toliko kompromitiran da bi najbolje bilo da »ode u povijest i da se stranku pamti po utemeljitelju Tuđmanu«.

No, Glavaš je ipak pragmatičan političar i razmišlja tko bi od predsjedničkih kandidata bio najprihvatljiviji njegovom HDSSB-u.

Doktor zna

U proljeće 2005. kad je predsjedništvo HDZ-a donijelo odluku o brisanju Glavaša iz stranke zbog »regionalističkih skretanja«, Ivić Pašalić već je tri godine bio bivši HDZ-ovac. Njega je Visoki časni sud isključio pod optužbom da je želio voditi paralelnu politiku u HDZ-u. Međutim, Pašalić priznaje da mu je i dalje »stalo do HDZ-a«. Uostalom, na početku kampanje je ispunio pristupnicu i premda mu statut priječi povratak on se već smatra članom. Pašalić ima svojeg favorita.

– Navijam za nove ljude predvođene Kujundžićem i Prgometom. Oni dosad nisu obnašali najviše dužnosti u stranci, a dugogodišnji su članovi koji su se dokazali u svojoj liječničkoj profesiji. Mislim da će u drugi izborni krug ući Kujundžić i Karamarko, a da će onda Kujundžić pobijediti. Ključno je da predsjednik postane čovjek kojeg se ni teoretski ne može osumnjičiti ili optužiti za teška kažnjiva djela u prošlosti. Dva predsjednika koji bi završili u zatvoru, HDZ bi teško mogao preživjeti, upozorava Pašalić.

Doktor točno zna i što je potrebno napraviti s HDZ-om u razdoblju nakon izbornog sabora.

Razočarani stanjem

Hrvoje Šarinić sve je promatrao sa strane, nije se uključivao u izbore, ali to ne znači da nekadašnji premijer i predstojnik Tuđmanovog ureda nema svojeg kandidata.

– Da sam u prilici glasovati podržao bih Karamarka. Dobro ga poznajem, uvijek mi je ostavljao dojam jednog solidnog čovjeka. Ali, općenito sam jako razočaran što se s HDZ-om događa zadnjih godina. I umjesto da se sada članovi vodstva stranke okupe, oni se upuštaju u tako žestoke sukobe. To je strašno, kazao nam je Šarinić koji je HDZ napustio 2001. kako bi se pridružio DC-u.

Za razliku od njega, Josip Manolić koji je iz HDZ-a izašao još 1994., ima izrazito negativno mišljenje o Karamarku, svojem nekadašnjem šefu kabineta.

– To što on govori kombinacija je moje i Mesićeve, ali i Šuškove politike koja je bila najradikalnija. A to ne ide zajedno. Karamarko se poziva i na Tuđmana, a istovremeno govori suprotno njemu koji je u Ustav stavio da se Hrvatska gradi na tekovinama antifašizma. Opcije na koje se sada poziva Karamarko mi smo pomeli još početkom devedesetih. Ipak, Karamarko ima izvjesnu prednost jer se oslanja na obavještajne i policijske strukture, iako se doušnike nikada ne bi smjelo koristiti u političkoj borbi, ističe Manolić koji je radio u obavještajnom i policijskom aparatu i Jugoslavije i samostalne Hrvatske.

Kad bi se on mogao sutra izjašnjavati, na glasačkom listiću zaokružio bi Jadranku Kosor.

Precizna analiza

Damira Polančeca predsjedništvo HDZ-a izbrisalo je iz stranke kad se u jesen 2010. tijekom saslušanja pred saborskim povjerenstvom u INA-i, požalio da su ga »braća izdala kao Josipa«. Aludirao je na činjenicu da su ga njegove kolege iz vlade i vodstva HDZ-a prekrižile odmah nakon što je pritvoren, premda su o mnogim stvarima zajednički odlučivali. Polančec ipak i dalje želi vidjeti jaki HDZ jer »Hrvatskoj je potrebna snažna stranka desnog centra, demokršćanskog svjetonazora«. Predsjedničke kandidate precizno je analizirao.

– Ako pobijedi Kosor nastavit će se »ja-pa-ja-kanje« i rastakanje HDZ-a, a bit će to i kao da je pobijedio Šeks. On je u politici kao poskok. Miruje za hladna vremena, ali čim ga malo sunce ugrije – ugrist će! Ako pobijedi Karamarko onda će valjda ubrzo Stipe Mesić biti barem počasni član HDZ-a. SOA bi dobila nadzornika u vidu Jože Manolića i »služila bi pravoj stvari«, a Vaso Brkić bi i dalje obilazio s kuvertama iz ladice sve one koji se još nisu zakleli na vjernost »hrvatskom Putinu«.

Zato se ipak nadam pobjedi jednog od preostalih kandidata. Milošević je elokventan i poznaje gospodarstvo, Kujundžić ima izuzetno respektabilnu biografiju i naglašeno domoljublje, a Dado Milinović je uvijek dobivao izbore i s njim se uvijek moglo razgovarati. Među tom trojicom mislim da upravo Milinović ima najveće šanse, secira Polančec izbore u stranci kojoj je nekad pripadao.

Društveni aktivist Tomislav Jelić u HDZ-u je bio od osnivanja do 2002., kad je s Pašalićem i drugima počeo formirati Hrvatski blok. Jelić je potpuno »unutra«, intenzivno prati zbivanja u HDZ-u.

Pristupnica za povratak

Poseban je slučaj Milan Kovač koji je u devedesetima obnašao brojne dužnosti u Saboru i vladi. I on je 2002. pošao za Pašalićem, ali je početkom ove godine popunio pristupnicu za povratak u HDZ. Ali, ona izgleda nije pravovaljana jer da jest Kovač bi automatizmom bio izaslanik izbornog sabora budući spada među četrdesetak ljudi koji su u svibnju 1989. na Jarunu osnovali HDZ. Kovača nema na popisu izaslanka.

– Čekam, možda me ipak pozovu. Nisam se još ni opredijelio, Kujundžić i Milošević bi bili dobri predsjednici. Meni je važno da HDZ dobije predsjednika koji će zagovarati istinsku nacionalnu pomirbu, uvažavati hrvatsko iseljeništvo i podržavati formiranje hrvatskog entiteta u BiH, objasnio nam je Kovač.

Nekadašnji košarkaški reprezentativac Franjo Arapović izbačen je iz HDZ-a u jeku kampanje za predsjedničke izbore 2010. Razlog je bilo njegova potpora kandidaturi Dragana Primorca koji je u utrku ušao mimo odluke HDZ-a.

– Da mogu svoj bih glas dao Karamarku. On jedini može podići stranku, a kao bliskog suradnika trebao bi si uzeti Miloševića. Ništa mi ne znače optužbe o Karamarkovoj policijsko-obavještajnoj prošlosti, on je samo radio svoj posao, zaključuje Arapović.