Kad bi se išlo političkom logikom, valjalo bi zaključiti da aktualni predsjednik može staviti šampanjac na hlađenje – jer je za vjerovati da će ipak najveći dio glasova koji su trebali ići »crvenom svećeniku« ili »radničkom spasitelju« ipak dobiti Josipović
Kao i uvijek u kampanjama, događaji, izjave i prepucavanja krenuli su se odvijati filmskom brzinom i svaki dan se oko utrke za pet godina na Pantovčaku dogodi nekoliko novih, zanimljivih zapleta, arhivirajući tako većinu onog što se zbilo samo koji dan ranije.
Ufanje u dobru završnicu
Ako su ankete makar u najgrubljim crtama precizne, stvari su se, sve do odustajanja spomenutog dvojca činile vrlo jasno definiranima – u drugi krug će, s velikom prednošću i kao favorit ući Ivo Josipović, te Kolinda Grabar Kitarović, s također ogromnom razlikom u odnosu na trećeplasiranog Milana Kujundžića.
Jasno, i HDZ-ova kandidatkinja i predsjednik Hrvatske zore ufaju se u sprint u finišu kampanje kojim bi mogli zakomplicirati stvari i smanjiti razliku u odnosu na Josipovića i tako drugi krug učiniti neizvjesnijim. S tim da Kujundžić sve češće i žešće udara po Grabar Kitarović (»glas za Kolindu je glas za Josipovića«) i tako sebe učiniti jasnijim kandidatom one desnice koja smatra da je HDZ »izdao« nacionalnu stvar i koja, budimo iskreni i politički nekorektni, nije oduševljena mogućnošću da na nekadašnju funkciju Franje Tuđmana zasjedne – žena. Kujundžić se, jasno, time želi dovući do drugog kruga u kojem će, ionako, »sve što misli hrvatski« glasati kontra Ive Josipovića. Dakle, za njega.
Od 48,8 do 52,5 posto
No, brojke dviju redovnih anketa (koje još nisu napravljene sa samo četiri službena kandidata) su ono najbolje sa čim se može raspolagati prije zatvaranja birališta u 19 sati, 28. prosinca. A te ankete, kad se iz njih maknu Rude i Grubišić, pokazuju da je Josipović vrlo, vrlo blizu pobjedi u prvom krugu. Osnovno polazište su 42,3 i 46 posto. Toliko dobija Josipović po posljednjim anketama. U prvoj, Rude i Grubišić zajedno imaju 6,7 posto, a u drugoj četiri posto. Neodlučnih je oko osam posto, njih na izborima neće biti – ili će se odlučiti i dati nekome glas ili neće na birališta pa se njihovi glasovi neće računati u ukupnom rezultatu.
Tri su varijante izračuna utjecaja odustanka dvoje lijevih kandidata na Josipovićev skor. Tako da se vani potpuno izbace obojica i neodlučni i da se postotci računaju bez njih. U tom slučaju Josipović ima 50, odnosno, 52,5 posto. Druga je da se glasovi Rudea i Grubišića i neodlučnih jednostavno ravnomjerno rasporede, po postotcima koje imaju bez njih, ostalim kandidatima. U tom slučaju je Josipović na 48,8, odnosno 51,7 posto. Treća varijanta je da se iz jednadžbe izbace svi glasovi koje su »vukli« Rude i Grubišić, a da se glasovi neodlučnih ravnomjerno rasporede na ostale kandidate. Josipovićev skor je tu 49,3, odnosno 52 posto.
Pravi ili krivi put?
E sad, Josipovićeva pobjeda je sve samo ne neočekivana. Čak i vječito optimistični Tomislav »mi stalno pobjeđujemo i ne možete nas zaustaviti« Karamarko u izjavi za ovotjedni Globus sebi gradi odstupnicu i veli kako ni eventualni poraz Grabar Kitarović ne bi bio fatalan za HDZ. I to je potpuno jasno: predsjednik koji ide po drugi mandat je uvijek favorit i nitko se ne bi smio osjećati pretjerano gubitnički ako ga ne uspije skinuti, pogotovo HDZ koji od Tuđmana nije došao ni blizu park šume na Pantovčaku. Ali, pobjeda Josipovića u prvom krugu bi ipak bila nešto drugo.
Bio bi to doista bolan kraj basne o pobjedama HDZ-a koje će vrhunac doživjeti krajem 2015. godine. Bio bi to gadan udarac za one koji su birali protukandidatkinju i za ukupan smjer u kojem se kreće stranka. Bio bi to, naposlijetku, povod i za rasprave u samoj stranci – koja već osjeća zov fotelja na Markovom trgu – o tome vodi li ih se u pravom smjeru i je li megakoalicija sa »svima«, pa čak i onima koji se najekstremnija desnica put do pobjede. Je li baš pravi put popločan donacijama Tome Horvatinčića, Josipa Klemma, Zdravka Mamića i inih? Takav poraz otvorio bi, sasvim sigurno, seriju preispitivanja unutar HDZ-a – makar u vidu izjava »neimenovanih izvora« medijima – i to usred izborne godine.
Stoga, ukoliko se matematički izračuni i anketne brojke doista pretvore u rezultate koje će izgovoriti šef Državnog izbornog povjerenstva u izbornoj noći, »zaboravljeno« otpadanje dva Ivana iz predsjedničke utrke moglo bi biti jedno od ključnih političkih trenutaka u Hrvatskoj ovog desetljeća.
