Akademik Stanko Popović istaknuo je u četvrtak na tribini »Naziv i položaj kurikula hrvatskoga jezika u reformi školstva« kako se i dalje tvrdoglavo zagovara i rabi izraz kurikulum te se ne uvažava mišljenje hrvatskih jezikoslovaca u pitanju stručnoga nazivlja hrvatskoga jezika.

Zašto se i dalje tvrdoglavo zagovara i rabi izraz kurikulum te se ne uvažava mišljenje jezikoslovaca, upitao je Popović. Zašto se primjenjuje shema: odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, razine usvojenosti i to po domenama i konceptima. Zar su zaboravljeni, rekao je, pojmovi nastavna jedinica, tema, ključni pojmovi, metodička obradba.

Umjesto nacionalne učit će povijest staklarstva

Ocijenio je kako je očita neusklađenost pojedinih modela učenja fizike, rekavši kako je to trebalo vertikalno uskladiti s osnovnom školom.

Popović je upozorio da se u kurikulu za povijest nigdje ne spominje agresija na Hrvatsku, nego se govori o ratnim sukobima. U nekim strukovnim školama umjesto nacionalne povijesti učit će se, kako je najavila ministrica Blaženka Divjak, povijest struke, pa će učenici u strukovnoj školi za staklarske poslove umjesto nacionalne učiti povijest staklarstva.

Smatra kako hrvatsko školstvo ni do sada nije bilo loše, što dokazuju uspjesi naših učenika na međunarodnim natjecanjima.

Profesorica iz Nadbiskupske klasične gimnazije Marina Čubrić smatra kako hrvatski jezik, kojim se čuva nacionalni identitet, treba biti posebno područje u kurukulu. Naš su prijedlog prihvatili Matica hrvatska i katedra hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu, napomenula je, no unatoč tomu to nije ušlo u kurikul.

Ocijenila je nedovoljnom i satnicu hrvatskoga jezika u školama ocijenivši kako je kurikul za hrvatski jezik »krparija«. Od ranijih predložaka nešto su oduzeli, nešto dodali i onda to sve zakrpali, kaže Čubrić dodavši kako bi bilo najbolje da se s izradbom krenulo ispočetka.

Osim toga, u kurikulu se ne govori o hrvatskom nego o materinskom jeziku, jeziku države te o jeziku društvene sredine, što je očito prepisano iz vojvođanskoga kurikula. Ne zna se koje države i kakve sredine, rekla je Čubrić dodavši kako bi bar trebalo pisati službeni jezik u Republici Hrvatskoj.

Lošim smatra i to što se iz razreda u razred mijenja terminologija. Nisu definirane ni temeljne zadaće, školska zadaća javlja se tek u petom razredu, a školski esej tek u srednjoj školi.

Na spominje se Baščanska ploča

U šestom razredu se prvi put spominje hrvatska pismenost, rekla je Čubrić dodavši kako se ne spominje Baščanska ploča, a umjesto punoga naziva »Misal po zakonima rimskoga dvora» spominje Prvotisak pisan velikim slovom.

Prigovorila je i nedefiniranost u pitanju sintakse u kojoj se više ne navode nezavisne rečenice. Nastava nije prostor znanstvenih prijepora, napomenula je, jer kad nema reda nastaje kaos.

Upozorila je i na nedostatak lektire u strukovnim školama, poglavito u trogodišnjim školama čijim završetkom prestaje daljnje obrazovanje.

Knjižničarka iz XI. zagrebačke gimnazije Matija Grgat upitala je što će biti s lektirom te podsjetila na slučaj s »Dnevnikom Ane Frank«. Dodala je kako bi se taj dnevnik mogao aktualizirati i posuvremeniti s »Dnevnikom male Zore« – Hrvatice koja je preživjela opsadu Sarajeva, kako je to učinila jedna američka profesorica.