Nenaplaćena potraživanja

“Jamci – platci”: Svi poduzetnici postaju sudužnici u slučaju neplaćanja PDV-a?

Jagoda Marić

Foto M. Gracin

Foto M. Gracin

Institut »jamca-platca« iz Zakona o PDV-u omogućava državi da tereti kupca za dospjele porezne obveze njegovog dobavljača. Nelikvidnost je sada manji problem nego 2012. ili 2013. godine



ZAGREB  Do sredine ožujka, oko 15 tisuća tvrtki je Poreznoj upravi predalo izvješće o svojim dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima. Ostali poduzetnici imaju rok do kraja kolovoza, jer je odlukom ministra financija Zdravka Marića  rok produljen za šest mjeseci s obzirom da je prvotni bio do 20. veljače ove godine. U Poreznoj upravi nisu odgovorili na naš upit koliko je nenaplaćenih potraživanja prijavilo tih gotovo 15 tisuća obveznika PDV-a, uz objašnjenje da »trenutno dostupni podaci nisu dostatni za analize«.


–  Kako se radi o statističkom, a ne o izvješću kojim se utvrđuje porezna obveza, uvažavajući primjedbe poslodavca – obveznika izvješćivanja, radi što bolje pripreme za izvješćivanje produljen je rok za podnošenje prvog Obrasca s 20. veljače na 1. rujna 2016. godine. Kao rezultat produljenja roka očekuju se kvalitetniji podaci za daljnje obrade i analize – poručuju iz Porezne uprave.


Primjena rokova


No, iako u svojim odgovorima iz Porezne uprave  stavljaju naglasak na statistiku i sami priznaju da je svrha izvješćivanja o nenaplaćenim potraživanjima »prikupljanje podataka vezanih uz mogućnost naplate poreznog duga od dužnikova dužnika«.




Čim je zakonom propisana obveza  izvješćivanja Porezne uprave o nenaplaćenim potraživanjima, iz poduzetničkih je krugova stigla primjedba da će se ta izvješća koristiti kako bi se lakše aktivirao institut »jamca-platca« iz Zakona o PDV-u. Jamac-platac je porezni obveznik koji je nabavio robu ili uslugu u Hrvatskoj, a njegova se odgovornost može utvrđivati na više načina.


Najjednostavniji slučaj je onaj u kojem dobavljač nekome isporuči robu ili usuge i za to ispostavi račun, ali kupac ne podmiri ni troškove PDV-a. Ako porezni nadzor utvrdi da je onaj tko je obavio uslugu ili isporučio robu, zbog tog neplaćenog računa došao u probleme s podmirivanjem poreznih obveza prema državi, kupac će se smatrati odgovornim za nepodmirenje njegovih poreznih obveza. Država tako ima razlog teretiti kupca kao jamca-platca za dospjele porezne obveze njegovog dobavljača. Uz to, ukoliko je kupac znao ili morao znati da sudjeluje u transakciji s prijevarnim aktivnostima gdje postoji namjera izbjegavanja plaćanja PDV-a, isti odgovara za plaćanje PDV-a kao porezni jamac. Dio poduzetnika tada je upozoravo da inspektori dobivaju pretjerane ovlasti jer na taj način sve poduzetnike pretvaraju u sudužnike kad je u pitanju plaćanje PDV-a, a hoće li država za takvo ponašanje  doista koristiti izvješća o nenaplaćenim potraživanjima, tek treba vidjeti.


Naplata u ovrsi


Zasad je u Poreznoj upravi naglasak na statističkim podacima i poštovanju rokova plaćanja. Ti će podaci pokazati i koliku nelikvidnost u sustavu uzrokuje država. Ipak, nelikvidnost je trenutno znatno manji problem nego primjerice 2012. ili 2013. godine. Prema podacima Fine krajem siječnja ove godine  gotovo 38 tisuća tvrtki bilo je blokirano zbog 22,79 milijardi kuna neplaćenih računa, što znači da se iznos neplaćenih računa zbog kojih poduzeća završavaju u blokadi u posljednje tri godine prepolovio.


No, Fina daje podatke samo za neplaćene račune koji se pokušavaju naplatiti u ovrsi, dok će  izvješća koje će do početka rujna skupljati Porezna uprava dati podatke o svim neplaćenim obvezama među tvrtkama, barem onima koje su u sustavu PDV-a.