Najmlađi će moći u prvi razred ako tako procijeni psiholog temeljem Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta. Javna rasprava o prijedlogu traje do kraja listopada, a dio stručnjaka smatra da dobna granica za prijevremeni upis treba postojati
RIJEKA » Prijedlogom Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkoga stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ukida se dobna granica za prijevremeni upis u prvi razred osnovne škole. Konkretno, to u praksi znači da u školske klupe mogu i petogodišnjaci pa i četverogodišnjaci procijeni li psiholog da su spremni za školu. Naime, do sada je vrijedilo pravilo da šestogodišnjak rođeno prije 31. kolovoza određene godine može ostvariti prijevremeni upis ukoliko roditelj preda zahtjev Uredu državne uprave i utvrdi li se da je dijete psihofizički zrelo da postane školski obveznik.
Prođe li prijedlog Pravilnika po završetku javne rasprave, koja traje do kraja listopada, primjenu u ovakvom obliku povjerenstva pri Uredima državne uprave od naredne će godine morati razmatrati sve zahtjeve roditelja, bez obzira o kojoj se dobi djeteta radi.
Obuzdati ambicije
Takva odluka, kaže voditeljica županijskog vijeća psihologa Nada Kegalj ima pozitivne i negativne konotacije, jer dok s jedne strane postoje djeca rođena nakon 31. kolovoza koja su zrela za školu, s druge strane postoje i neopravdano ambiciozni roditelji s kojima se teško izlazi na kraj.
Iako ukidanje dobne granice za prijevremeni upis predstavlja jedinu novost koju prijedlog Pravilnika donosi kada su roditelji u pitanju, za struku se pak predviđaju i promjene i to u pogledu stručnih povjerenstava. Do sada su postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta radi upisa u prvi razred osnovne škole, prijevremenog upisa, odgode ili oslobađanja od upisa u prvi razred škole vodila školska povjerenstva, a Ured državne uprave izdavao je rješenja ne temelju preporuke tih povjernsatva. Novi Pravilnik u taj rad uvodi i nova stručna povjerenstva, a radi se o stručnim povjerenstvima Ureda državne uprave, koji će predstavljati svojevrsna drugostupanjska tijela te će ujedno i dalje izdavati rješenja. Struka tvrdi da za roditelje to neće značiti dodatno prikupljanje liječničke dokumentacije, a koliko će dva stručna povjerenstva s istim zadacima olakšati posao praksa će tek pokazati.
– Dobna granica za prijevremeni upis nije oduvijek postojala, jer u školi u kojoj radim postoji učenica 6. razreda koju su roditelji doveli na testiranje za školu s četiri godine. Naime, testiranja se provode u proljeće i tada nije imala još pet godina. I prošla je testiranje te je u prvi razred krenula kao petogodišnjakinja. Međutim, postavlja se pitanje ukoliko ne postoji granica što sve nadobudnim roditeljima može pasti na pamet. Hoće li i trogodišnjake slati u školu?, kaže Kegalj.
S činjenicom da dobna granica za prijevremeni upis ipak treba postojati i to baš iz razloga kako bi se obuzdali preambiciozni roditelji slaže se i ravnatelj OŠ Srdoči Ivan Vukić koji ističe da praksa pokazuje kako roditelji nerijetko preopterećuju dijete pa i šestogodišnjaci u školi provode i po sedam do osam sati.
Velika nepoznanica
– Uvijek ima pojedinačnih slučajeva da roditelji žele šestogodišnjake upisati u školu i opteretiti dijete. Međutim, to je nepotrebno, jer sve će stići u životu. Imamo šestogodišnje i sedmogodišnje učenike koji uz redovnu nastavu idu još na cijeli niz aktivnosti, kao što su dva strana jezika, informatika, vjeronauk pa onda još i neka sportska aktivnost. Djeca to jedva izdržavaju i stoga na roditeljskim sastancima stalno upozoravamo roditelje da ne opterećuju toliko djecu, kaže Vukić.
Dodajući kako prijedlog Pravilnika treba gledati i u kontekstu obavezne predškole Vukić ističe da je i samim prosvjetnim djelatnicima sve to još uvijek velika nepoznanica, jer s detaljnijim informacijama o svim novostima koje ih očekuju u sustavu još uvijek ne raspolažu.
