Revitaliziranje starih zahtjeva

Inicijativa zagrebačkog HDZ-a dobila potporu u Primorju, Vukelić tvrdi: Titov trg će se preimenovati i u Rijeci

Damir Cupać

Riječki HDZ je već zahtijevao preimenovanje Titovog trga u Rijeci, ali inicijativa nije prošla / Foto  Marko GRACIN

Riječki HDZ je već zahtijevao preimenovanje Titovog trga u Rijeci, ali inicijativa nije prošla / Foto Marko GRACIN

Nemamo formaliziran zahtjev, ali naš se stav zna. Uvjeren sam da će vrlo brzo doći vrijeme kada će se s našim zahtjevom, ili bez njega, svi trgovi i ulice u Hrvatskoj koji nose Titovo ime preimenovati, kaže Lucijan Vukelić za naš list



RIJEKA/ZAGREB – Predsjednik riječkog HDZ-a Lucijan Vukelić podržava inicijativu zagrebačkih stranačkih kolega kojom traže preimenovanje Trga maršala Tita u Kazališni trg, no u ovom trenutku takav prijedlog se na riječkom gradskom parlamentu neće naći.


– Inicijativa je u potpunosti u skladu s deklaracijom Europske unije kojom se osuđuju svi totalitarni režimi, a iskustva iz prošlosti svjedoče da se tako može odrediti režim bivše države kojoj je na čelu bio Josip Broz Tito. Mi smo zahtijevali preimenovanje Titovog trga u Rijeci, ali to nije prošlo. U ovom trenutku nemamo formaliziran zahtjev, ali naš se stav zna. Uvjeren sam da će vrlo brzo doći vrijeme kada će se s našim zahtjevom, ili bez njega, svi trgovi i ulice u Hrvatskoj koje nose Titovo ime preimenovati – izjavio je Vukelić za naš list.


Ulog za kampanju


Andrija Mikulić, predsjednik zagrebačke organizacije HDZ-a, ali i predsjednik Gradske skupštine, najavio je da će na idućoj sjednici Skupštine grada Zagreba Klub HDZ-a, zajedno s koalicijskim partnerima HSP-om dr. Ante Starčević i Blokom umirovljenici zajedno, predložiti da se Trg maršala Tita preimenuje u Kazališni trg. Pozvao se na rezoluciju Parlamentarne skupštine EU-a i kazao da je i Hrvatski sabor donio deklaraciju iz koje proistječe da se moraju maknuti iz javnog prostora sva obilježja koja asociraju na totalitarne režime bilo koje boje.




Istina je da je Sabor 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine, ali nije točno da u toj Deklaraciji bilo gdje stoji da valja maknuti iz javnog prostora sva obilježja koja asociraju na vladajući režim iz tog razdoblja.


Mikulić je kazao da za tu inicijativu očekuje podršku zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića jer je s njim o tome nedavno razgovarao, ali Bandić ga je brzo demantirao, predloživši gradski referendum o promjeni imena trga koji bi se održao istodobno s lokalnim izborima u svibnju 2017.



Promjene imena trgova ili ulica su u autonomnim ingerencijama svakog grada ili općine, pa se predsjednica RH neće miješati u ta pitanja, potvrdili su nam u Uredu predsjednice RH. No, Kolinda Grabar-Kitarović pokazala je što misli o Josipu Brozu Titu odstranjivanjem njegove biste s Pantovčaka nakon što je ušla u predsjednički ured.


Svi njezini prethodnici zadržali su na Pantovčaku Titovu bistu, kao jednog od značajnih, zaslužnih ljudi hrvatske povijesti. Iako je bio politički zatvorenik u Titovo vrijeme, prvi predsjednik Franjo Tuđman govorio je o Titu kao o jednom od najvećih državnika u Europi poslije Drugog svjetskog rata, a hrvatski antifašizam i Republiku Hrvatsku unutar avnojske, federativne Jugoslavije držao temeljem buduće samostalnosti.



Iz HDZ-a nismo dobili izričit odgovor podupire li HDZ-ovo vodstvo potpuno Mikulićevu inicijativu, ali je tijekom kampanje za parlamentarne izbore Andrej Plenković izjavio da je “Josip Broz Tito bio čelnik totalitarnog sustava” te da bi “zagrebačkom trgu koji se trenutno zove po njemu nadležne vlasti mogle naći puno primjereniji naziv”.


Andrija Mikulić zainteresiran je da bude kandidat HDZ-a za gradonačelnika pa se ova njegova inicijativa može shvatiti i kao ulog za predizbornu kampanju.


Zazivanje referenduma


“Mislim da Mikulić vodi unutarstranačku kampanju na temu trga i pokušava osigurati podršku desnog krila HDZ-a za svoju kandidaturu gradonačelnika. Drugo, Bandić nikad nije bio sklon sam na sebe preuzeti tu odluku i još ranije je, kad bi se ta tema otvarala, Bandić zazivao referendum. On vodi politiku populističke naravi i ne želi se svrstavati prema ideološkim pitanjima. Ustrajat će na toj poziciji jer je konzistentna u politici koju pokušava voditi. Osim toga, teško može kao istaknuti partijski rukovodilac biti inicijator takvog prijedloga”, kaže nam sociolog dr. Dragan Bagić, docent na FF-u u Zagrebu.


Bagić smatra da odluka o tome u Gradskoj skupštini ne mora biti zajednička odluka predsjednika Skupštine i gradonačelnika. Njihova koalicija sada pred izbore zapravo više ne postoji. Osim toga, koalicija je ionako bila brak iz nužde. Možda HDZ također podrži prijedlog o referendumu, a možda ne bude većine niti za jednu odluku, govori Bagić.


Da bi odluka na lokalnom referendumu bila obvezatna, ako on doista bude raspisan, na referendum mora izići više od 50 posto birača, no odlučili se da referendum bude samo savjetodavni, tada izlaznost i ne bi bila bitna.