Trenutno je na redu politička podrška izmjenama Ustava u pravcu demokratizacije, zatim se priprema pomoć u razvoju održivog turizma, psihosocijalne pomoći bivšim političkim zatvorenicima i njihova reintegracija u društvo, a već su provedeni projekti za sprečavanje širenja HIV-a i većeg uključenja žena
ZAGREB – Hrvatska i Mjanmar, nekadašnja Burma, udaljeni su tisućama kilometara, ali ako se pita hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP), dvije su države puno bliskije nego što se na prvi pogled čini. Baš zato toj dalekoj zemlji MVEP nastoji pružati razvojnu pomoć, kroz konkretne projekte koje provode i u suradnji s nevladinim udrugama, ali i kroz deklarativnu potporu promjenama tamošnjeg ustava koje su na dnevnom redu upravo ovih dana.
– To je nama interesantna zemlja u kojoj možemo prenijeti svoja znanja i iskustva, kaže pomoćnica ministrice Vesna Batistić Kos, ističući da je Hrvatska dosad u Mjanmaru provela dva projekta u okviru razvojne suradnje. Jedan se odnosio na jačanje sustava za sprečavanje širenja HIV/AIDS-a, a drugi, pod nazivom “Vodstvo žena za mir”, provodi se u suradnji s lokalnom organizacijom “Educational Initiatives” koju vodi Igor Blažević te hrvatskim nevladinim sektorom.
U taj projekt uključena je i Vesna Teršelič, voditeljica Documente, koja je, kako nam je sama kazala, upoznala Igora Blaževića prije više godina, u vrijeme kad je u Pragu pokretao One World Film Festival, i od njega je prvi put i čula da Hrvatska podržava rad s ženama u Mjanmaru. Upravo na njegov poziv, Teršelič je u studenom prošle godine boravila deset dana u Yangoonu. Na naše pitanje kakva su joj iskustva s terena, Teršelič ističe da je od kolega i kolegica iz organizacija za ljudska prava, ženskih inicijativa i mreže mladih iz Mjanmara, kao i organizacija nekadašnjih političkih zatvorenika, doznala više o njihovim potrebama.
Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić mogla bi još tijekom ove godine posjetiti Mjanmar. Kako doznajemo, postoje planovi da se posjet organizira u lipnju, u vrijeme kad se održava i međunarodni filmski festival posvećen ljudskim pravima.
– Čula sam puno o problemima žrtava teških povreda ljudskih prava u jednom od najdužih građanskih ratova u svijetu koji je započeo neposredno nakon proglašenja nezavisnosti Mjanmara 1948. godine, kao i o sporom i neizvjesnom procesu demokratizacije, odgovorila nam je Teršelič koja smatra da bi se Hrvatska mogla uključiti u osnaživanje građanskih inicijativa u toj zemlji, “posebno svih koji rade na zagovaranju ženskih prava, direktnoj zaštiti ljudskih prava i izgradnji mira, te ostvarivanju prava na psiho-socijalnu podršku za sve žrtve rata”. Dodaje da bi dragocjena bila i razmjena iskustava organizacija koje rade na osnaživanju mladih ili pripremaju akcije za zaštitu okoliša.
I stručni tim MVEP-a detektirao je, tijekom posjeta nekadašnjoj Burmi, područja moguće suradnje i pomoći, među ostalim vezano uz razvoj održivog turizma, odnosno seoskih gospodarstava kako bi se pomoglo lokalnom stanovništvu, te uz moguće pružanje psihosocijalne pomoći bivšim političkim zatvorenicima i njegove ponovne integracije u društvo po uzoru na hrvatske branitelje.
No, prije svega toga, Hrvatska daje podršku ustavnim promjenama u Mjanmaru, osobito kad se radi o promjeni ustavne odredbe koja u praksi zapravo priječi kandidaturu oporbene političarke Aung San Suu Kyi, dobitnice Nobelove nagrade za mir.
– Još uvijek postoji dvojba u kojem će smjeru zemlja ići. Važno je da izbori 2015. godine budu kredibilni, a za to su nužne upravo ustavne promjene, zaključuje pomoćnica ministrice Batistić Kos.
