Dovoljan zakup jamči pozitivno poslovanje

Hoće li zbog neisplativosti LNG terminala poskupiti plin za kućanstva?

Bojana Mrvoš Pavić

Rok za početak drugog kruga obvezujućih ponuda pomaknut  je na 22. lipnja / Snimio Silvano JEŽINA

Rok za početak drugog kruga obvezujućih ponuda pomaknut je na 22. lipnja / Snimio Silvano JEŽINA

Naknada neće utjecati na cijenu plina krajnjim kupcima – odgovoreno je našem listu i iz Ministarstva energetike.  Jave li se za zakup Mađari i Ukrajinci, računa se na zakup oko 1,8 milijardi kubika, i u tom bi slučaju terminal poslovao pozitivno



ZAGREB  Prirodni plin neće poskupjeti zbog eventualne neprofitabilnosti budućeg plutajućeg terminala na Krku – može se čuti od upućenih, koji odgovaraju na tvrdnje Eko Kvarnera da je sasvim izvjesno kako će svi korisnici plina u Hrvatskoj iz svog džepa morati plaćati također sasvim izvjesnu neisplativost plutajućeg terminala.


Kako se neslužbeno može čuti od upućenih u »računicu« LNG-a Hrvatska, koja vodi projekt, konačne odluke investitora o izgradnji terminala ne može ni biti ako ne bude dovoljno zakupaca kapaciteta na terminalu, a dovoljan će zakup, nadalje, jamčiti i pozitivno poslovanje terminala. Naknada neće utjecati na cijenu plina krajnjim kupcima – odgovoreno je našem listu i iz Ministarstva energetike.


Lošiji scenarij


Ukupan kapacitet budućeg terminala može iznositi 2,6 milijardi kubika plina godišnje, koliko može primiti i naš plinski transportni sustav. Finalna odluka investitora o izgradnji terminala bit će donesena, doznajemo, ako zakupljeno bude najmanje 1,5 milijardi kubika.




Jave li se za zakup Mađari i Ukrajinci, računa se na zakup oko 1,8 milijardi, i u tom bi slučaju terminal poslovao pozitivno, dok će s manjim zakupom od toga, može se čuti, poslovanje biti »nategnuto«. Drugim riječima, konačna odluka o gradnji terminala bit će donesena i sa zakupom 1,5 milijardi kubika, no na toj je granici profitabilnost već vrlo upitna.


Čini se da upravo tom, lošijem scenariju, služi odredba prijedloga lex LNG, koja kaže kako će Hrvatska energetska regulatorna agencija moći odrediti visinu naknade za sigurnost opskrbe u slučaju da je zbog zakupa kapaciteta nižeg od planiranog i očekivani prihod operatora terminala niži od planiranog dozvoljenog prihoda.


Jamstvo Hrvatske


A što se zakupaca tiče, podsjetimo, u prvom krugu podnošenja obvezujućih ponuda LNG-u Hrvatska gotovo da ih nije niti bilo, zbog čega je rok za početak drugog kruga pomaknut na 22. lipnja.


Dotad bi trebala biti poznata i konačna cijena novog, manjeg broda za uplinjavanje. Hoće li zakupaca u drugom krugu biti više zbog nižih troškova gradnje terminala, pa onda i povoljnijih tarifa koje im Hrvatska bude mogla ponuditi, tek će se vidjeti, no činjenica je i da je Europa zasićena terminalima, a potražnja za LNG-om, skupljim od kopnenog ruskog plina, još uvijek nedovoljna.


Osim toga, potencijalnim se investitorima navodno ne sviđa previše ni aranžman u kojem bi država imala više od polovice paketa u društvu LNG Hrvatska.Jednako tako, mađarska odluka o tome hoće li zakupiti dio terminala mogla bi ovisiti o garanciji Hrvatske da će napokon  izgraditi kompresorsku stanicu, zahvaljujući kojoj bi plin odavde mogao teći prema Mađarskoj. Reverzibilni plinovod postoji od 2011. godine, kompresorska stanica na mađarskoj strani također, no kako nema i hrvatske stanice, plin može teći samo iz Mađarske u Hrvatsku, ne i obrnuto. Oko mađarskih, ali i ukrajinskih zakupaca, koji bi naš terminal mogli učiniti profitabilnijim, morat će se, čini se, ipak potruditi i hrvatska politika.