Najveći broj učenika nakon završetka osnovne škole namjerava upisati četverogodišnju ili petogodišnju strukovnu školu, gimnaziju, potom i strukovnu dvogodišnju ili trogodišnju školu, dok 0,1 posto učenika nema namjeru nastaviti školovanje. Pokazuje to anketa o profesionalnim namjerama učenika završnih razreda osnovne i srednje škole u školskoj godini 2015/2016. što ju je proveo Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) na uzorku od preko 3,6 tisuća učenika osnovnih škola te preko 3,7 tisuća učenika srednjih škola.

Od ukupnog broja anketiranih srednjoškolaca njih 60,9 posto namjerava studirati, od čega ih je 61,5 posto već odabralo i što. Preostali srednjoškolci navode kako se nakon završetka školovanja žele zaposliti u struci ili izvan struke, dio ih se želi dodatno osposobljavati, primjerice putem tečajeva, a dio se namjerava prijaviti u vojsku.

Kod osnovnoškolaca je i više nego jasno kako ih najviše privlače srednja ekonomska škola ili opća gimnazija. »Od ukupnog broja učenika koji su izrazili namjeru upisivanja četverogodišnje ili petogodišnje strukovne škole, 13,8 posto učenika navelo je kako namjerava steći kvalifikaciju ekonomista, 10,3 posto tehničara za računalstvo«, navodi se među ostalim u izvješću HZZ-a o provedenoj anketi.

Medicinsku školu želi upisati 8,5 posto učenika, nešto manji udio učenika želi steći kvalifikaciju elektrotehničara, nepunih šest posto učenika želi postati medicinska sestra, odnosno tehničar, a nešto manji interes iskazuju za fizioterapeutskog tehničara. Za zanimanje hoteljersko-turističkog tehničara zainteresirano je 4,5 posto učenika, 2,7 posto učenika bi u pomorce, a nešto manje njih bi bili komercijalisti.

Namjeru za upisivanjem opće gimnazije izrazilo je 63,4 posto učenika, 15,1 za upisivanjem prirodoslovno-matematičke, nešto manji udio za upisivanjem jezične gimnazije, dok bi sportsku i klasičnu gimnaziju upisalo nešto više od po pet posto učenika.

Gotovo 18 posto ukupno anketiranih učenika završnih razreda osnovne škole ima namjeru završiti dvogodišnju ili trogodišnju strukovnu srednju školu. Više od četvrtine ih pritom žele postati kuhari, frizeri, vozači, automehaničari, prodavači, konobari, slastičari, kozmetičari… U odnosu na anketu iz školske godine 2012/13-te nije se promijenila ljestvica prvih pet zanimanja u izboru učenika koji žele upisati dvogodišnju ili trogodišnju, odnosno četvetogodišnju ili petogodišnju strukovnu školu.

Većina osnovnoškolaca nije sigurna koji bi obrazovni program uopće odabralo i pritom im je nateže odabrati između nekoliko zanimanja koja ih najviše privlače. Dio učenika nije siguran hoće li moći upisati željeni srednjoškolski program, bilo zbog ocjena ili zdravstvenog stanja, dio ih nema dovoljno informacija o pojedinim zanimanjima, školama i obrazovnim programima, a dio učenika navodi i kako se roditelji ne slažu s njihovim odabirom.

Sve u svemu, nepuna četvrtina učenika navodi kako nema teškoća pri donošenju odluke o izboru zanimanja. No, ukupno ih 64,9 posto izražava želju za uslugama profesionalnog usmjeravanja što uključuje i testiranje sposobnosti i interesa. Razmišljanja učenika gotovo se poklapaju s onim što razrednici i stručni suradnici ocjenjuju. Naime, oni navode da gotovo 62 posto učenika treba usluge profesionalnog usmjeravanja.