Jednaka plaća

HUP strahuje od migracija deficitarne radne snage

Gabrijela Galić

arhiva NL

arhiva NL

HUP se, kao i njegova krovna poslodavačka udruga udruga u Europi, Business Europe, protivi predloženoj reviziji smatrajući da je sloboda pružanja usluga, uključujući i mogućnost za tvrtke da pošalju radnike u inozemstvo, važan dio jedinstvenog tržišta, koji doprinosi povećanju učinkovitosti i konkurentnosti gospodarstva Europske Unije. 



Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) razočarana je neutralnim stavom koji je Vlada zauzela po pitanju revizije Direktive o upućivanju radnika. Poslodavci, a to mišljenje dijele i sindikati, izražavaju i nezadovoljstvo činjenicom da ih se prilikom formiranja stava nije konzultiralo. HUP pritom ističe da, iako su socijalni partner Vladi, uopće nisu dobili odgovor na poziv koji su joj uputili kako bi razgovarali o problemu upućivanja radnika.


»Smatramo da će prihvaćanje revizije Direktive dovesti do neprihvatljivog narušavanja konkurentnosti hrvatskih kompanija i ugrožavanja desetaka tisuća radnih mjesta, primjerice građevinara, instalatera ili cestovnih prijevoznika«, navodi HUP. Poslodavci su pritom zanemarili činjenicu da je postignut dogovor o »izuzimanju« cestovnog prijevoza iz Direktive jer će se kompleksno pitanje tog sektora dogovarati u sklopu takozvanog prometnog paketa.


HUP se, kao i njegova krovna poslodavačka udruga udruga u Europi, Business Europe, protivi predloženoj reviziji smatrajući da je sloboda pružanja usluga, uključujući i mogućnost za tvrtke da pošalju radnike u inozemstvo, važan dio jedinstvenog tržišta, koji doprinosi povećanju učinkovitosti i konkurentnosti gospodarstva Europske Unije. Ta sloboda će, navodi HUP, revizijom direktive biti ugrožena, a države članice bi umjesto pokušaja ograničavanja natjecanja na jedinstvenom tržištu trebale »uložiti napore kako bi povećale svoju konkurentnost u pogledu troškova rada«.




Predložene izmjene Direktive, o kojima se tek počinje pregovarati, »zasigurno će pokrenuti val migracije deficitarne radne snage u zemlje zapadne Europe, što će tvrtkama iz bogatih zemalja otvoriti prostor za njihovu ekspanziju u države u kojima su radnici manje plaćeni, a i neće ih biti«. Takva bi situacija, smatraju poslodavci, mogla dovesti do potpunog uništavanja nacionalnoga gospodarstva i propasti domaćih poduzetnika.