Tragom odluke HERA-e

HEP o svom trošku mora zamijeniti brojila: Jačim potrošačima digitalna brojila do 2020.

Bojana Mrvoš Pavić

Dinamika ugradnje digitalnih brojila bit će približno ista u svim distribucijskim područjima / Foto D. JARAMAZ/PIXSELL

Dinamika ugradnje digitalnih brojila bit će približno ista u svim distribucijskim područjima / Foto D. JARAMAZ/PIXSELL

Ugradnjom brojila za daljinsko očitavanje, koja mjere i snagu, veći dio potrošača bi mogao ubuduće tu snagu i plaćati, osim ako se ne odluče za aktiviranje limitatora  ili za druga rješenja



ZAGREB  Najkasnije do listopada 2030. godine HEP-ODS (Operator distribucijskog sustava) svim potrošačima električne energije u Hrvatskoj o svom trošku mora postojeća brojila zamijeniti  digitalnima, koja u sebi imaju mogućnost daljinskog očitavanja potrošnje struje, ali i angažirane snage, koja se sada velikoj većini potrošača ne naplaćuje niti mjeri. Upravo je iz tog razloga, za sada na području Dalmacije, o čemu je pisao naš list, došlo do promjena na računima potrošača kod kojih je HEP-ODS ustanovio da koriste veću snagu od one koju su ugovorili elektroenergetskom suglasnošću.


Budući da je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela pravilo po kojem se granica za naplatu snage smanjuje s 30 kW na 20 kW, dio potrošača je automatski prešao iz Bijelog (dvotarifni)  ili Plavog (jednotarifni) tarifnog modela – u kojima se snaga ne obračunava – u tarifni model Crveni, u kojem treba plaćati i snagu. Drugim riječima, ugradnjom brojila za daljinsko očitavanje, koji mjere i snagu, veći dio potrošača bi mogao ubuduće tu snagu i plaćati, osim ako se ne odluče za aktiviranje limitatora koji snagu ograničava, ili za druga rješenja koja im HEP-ODS ponudi.


Mjerenje snage


Sukladno HERA-inim Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, HEP-ODS je dužan do 1. listopada 2020. godine, o svom trošku, sva obračunska mjerna mjesta kupaca sa zakupljenom priključnom snagom većom od 20 kW opremiti novim brojilima s daljinskim očitanjem, koja omogućuju mjerenje snage i jalove energije. Do listopada 2025. godine moraju, nadalje, kod kupaca iz kategorije poduzetništvo s priključnom snagom do uključivo 20 kW opremiti brojilima s daljinskim očitanjem koja omogućuju mjerenje jalove energije, a do 2030. godine brojila s daljinskim očitanjem ugraditi i u kućanstva.




Što ako kućanstvu koje ima elektroenergetsku suglasnost na primjerice 20 kW, novo brojilo samo jednom registrira angažiranu snagu od 24 kW, zbog korištenja jačih trošila, hoće li odmah prijeći u crveni tarifni model, u kojem se naplaćuje i snaga? Kako odgovaraju iz HEP-a, ako nije ugrađen limitator, i u jednom razdoblju od 15 minuta prosječna snaga bude 24 kW kao u navedenom primjeru, a zakupljena priključna snaga iznosi 20 kW, pokreće se proces obavještavanja korisnika mreže da je prekoračio priključnu snagu za četiri kilovata te se korisnik mreže može očitovati hoće li svesti snagu svojih uređaja na zakupljenu priključnu snagu, smanjiti ju, dokupiti ta četiri kilovata ili dokupiti manji broj kW koje smatra da će mu biti dovoljni.


»Ukoliko korisnik mreže dokupi priključnu snagu, ima pravo trajnog korištenja ove snage, a prelaskom iznad 20 kW priključne snage prelazi u crveni tarifni model s nižom naknadom za korištenje mreže po ostvarenom kWh, višom naknadom za obračunsko mjerno mjesto i dodatnom naknadom za ostvareno obračunsko vršno opterećenje. Također, snaga koju brojilo ograničava je 15-minutna srednja snaga, a elektromehanički limitatori dozvoljavaju kratkotrajno opterećenje iznad zakupljene snage, tako da je moguće u kraćem periodu ostvariti i veću snagu od zakupljene«, odgovaraju iz HEP-a.


Nova metodologija


Pojednostavljeno, kako to pojašnjava savjetnik za energetiku udruge Splitski potrošač Nenad Kurtović, oni čija trošila u kućanstvu budu angažirala veću snagu od zakupljene elektroenergetskom suglasnošću, do sada su mogli zakupiti dodatne kilovate snage, jednokratno po cijeni od 1.350 kuna plus PDV za svaki kilovat, i onda tu snagu koristiti. Zašto do sada? Zbog toga što je s prvim danom ove godine, velika je novost, stupila na snagu nova metodologija pa cijena kilovata snage više ne mora biti jednaka za sve, kao do sada, nego ovisi o tome koliku snagu kupac zakupljuje – do 20 kW ili više, o tome koliko je kupac udaljen od najbliže trafostanice te o drugim opcijama.


Po tome je, kaže Kurtović, za kupca najnepovoljnija opcija ona po kojoj mora platiti nove kilovate prema stvarnim troškovima priključka, neovisno o navedenoj cijeni kW. No, svakako prelaskom zakupljene, odnosno korištene snage iznad 20 kW kupci ulaze u Crveni tarifni model, u kojem se plaća i 50,29 kuna (s PDV-om) mjesečno za svaki angažirani kilovat, primjerice 1.207 kuna za 24 kW, ali i veću mjesečnu naknadu, koja za te kupce iznosi 55 kuna, a ne 19,66, koliko iznosi za Bijeli tarifni model. To ukupno znači 1.242 kune više, navodi Kurtović. Ima li snagu do 20 kW, troška snage nema, i plaća se samo tarifa za potrošene kilovatsate električne energije. Kilovatsati su u Crvenom modelu jeftiniji, no snaga »bilda« račun.


Naknada za opskrbu


Tako u Plavom, jednotarifnom modelu kilovatsat potrošene struje u konačnici potrošača košta 0,99 kuna (uključene mrežarina, naknada za obnovljive izvore i PDV), u Bijelom, dvotarifnom modelu viša tarifa sa svim davanjima iznosi 1,07, a niža 0,58 kuna po kilovatsatu (kWh), dok je viša tarifa u Crvenom modelu za potrošače koji koriste iznad 20 kW snage 0,95 kuna, a niža 0,52. Naknada za obračunsko mjerno mjesto i naknada za opskrbu u Crvenom modelu iznosi 55,03 kune mjesečno, a u Plavom i Bijelom 19,66 kuna, s uključenim PDV-om.


U HEP-u napominju kako je u Hrvatskoj ukupno 21.199 obračunskih mjernih mjesta sa snagom između 20 i 30 kW. Od navedenog broja, na kategoriju kućanstvo odnose se 3.782 obračunska mjerna mjesta ili 0,17 posto od ukupnog broja svih obračunskih mjernih mjesta u Hrvatskoj.


Na pitanje kad većina kućanstava u Hrvatskoj može očekivati ugradnju elektronskih brojila, konkretno u Primorsko-goranskoj županiji, odgovaraju kako će dinamika ugradnje brojila s mogućnošću daljinskog očitavanja biti približno ista u svim distribucijskim područjima te će ovisiti i o obvezi redovnog ovjeravanja brojila.