Broj korisnika olakšice kroz petogodišnje razdoblje povećavao bi se za tisuću osoba godišnje / NL arhiva
Uz »Garanciju 50+« radnik ostaje na tržištu rada, veća je socijalna sigurnost, imat će višu mirovinu, objašnjava Mirando Mrsić. Kaže da će se za tu mjeru boriti i iz Sabora
ZAGREB Ministarstvo rada i mirovinskog sustava izradilo je podlogu za uvođenje nove mjere poticanja zapošljavanja starije radne snage. Iako je namjera bila da se s provođenjem »Garancije 50+« krene s početkom godine pred nama, mjera će trebati pričekati formiranje nove vlade i donošenje proračuna. Hoće li buduća vlada htjeti preuzeti tu intervenciju na tržištu rada s ciljem radne aktivacije nezaposlenih osoba starijih od 50 godina života, pitanje je.
No, Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, ističe kako će se i iz saborskih klupa boriti za tu mjeru. Osnova Garancije za starije od 50 godina života je oslobađanje poslodavaca od plaćanja doprinosa u cijelosti ili djelomično.
Tako bi poslodavac koji zaposli radnika kojemu do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu nedostaju tri godine staža u potpunosti bio oslobođen doprinosa na plaću od ukupno 17,2 posto za zdravstveno osiguranje, zapošljavanje te zaštitu zdravlja na radu.
Za radnika kojemu do dobi starosne mirovine nedostaje od tri do pet godina poslodavcu bi se doprinosi umanjili za 75 posto, odnosno plaćao bi 25 posto doprinosa na plaću.
Umanjeni doprinosi
Za zapošljavanje radnika kojemu do starosne mirovine nedostaje pet do sedam godina staža, poslodavac će plaćati 50 posto doprinosa na plaću, dok bi u slučaju zapošljavanja radnika kojemu do starosne mirovine nedostaje od sedam do 15 godina staža poslodavac plaćao 75 posto doprinosa na plaću.
Nešto manje od trećine nezaposlenih stariji su od 50 godina život, odnosno preko 80 tisuća osoba. Svi su oni potencijalni korisnici mjere koja bi im osigurala da u mirovinu ne odu s burze rada već iz radnog odnosa. Koncem lipnja ove godine 11 posto svih zaposlenih na određeno vrijeme, odnosno 42.225 osoba bilo je starije od 50 godina života. Kada bi te radnike poslodavac zaposlio na neodređeno vrijeme mogao bi za njih koristiti olakšicu, ali i mogućnost da na račun države obrazuje radnika ukoliko ga »prebacuje« na radno za koje su radniku potrebna dodatna znanja i vještine.
Konzervativnom metodom, procjenjuje se kako bi u idućoj godini olakšica omogućila zapošljavanje 5,5 tisuća starijih radnika, a kako je riječ o teže zaposlivoj skupini radnika predviđa se kako bi se broj korisnika kroz petogodišnje razdoblje povećavao za tisuću osoba godišnje.
Projekcije efekata provođenja »Garancije 50+« rađene su na pretpostavci da će se ta nova mjera početi provoditi od svibnja iduće godine. Osim donošenja državnog proračuna kojim se osiguravaju sredstva za aktivnu politiku zapošljavanja, naime, valja donijeti i izmjene Zakona o doprinosima kojima bi se utvrdile olakšice za poslodavce koji će zapošljavati stariju radnu snagu. Te su izmjene pripremljene kao i odluka koju treba donijeti Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Višestruke koristi
– Nasljedniku, tko god bio, sve je pripremljeno – veli Mrsić nadajući se kako će buduća Vlada prihvatiti tu novu mjeru poticanja zapošljavanja. Ističe kako su višestruke koristi od te intervencije na tržištu rada.
– Radnik ostaje na tržištu rada, veća mu je socijalna sigurnost, imat će višu mirovinu – veli Mrsić. Kada se sve zbroji i oduzme, na gubitku bi bili samo prihodi od doprinosa na plaće no to bi se, s obzirom na zapošljavanje radnika koji u pravilu i duže koriste naknade za vrijeme nezaposlenosti, amortiziralo smanjenjem izdataka za te naknade, većim uplatama doprinosa za mirovinsko osiguranje kao i poreza i prireza. Svemu tome Mrsić pridodaje i smanjenje izdataka za naknade u sustavu socijalne skrbi, s obzirom da oko 17 posto osoba starijih od 50 godina prijavljenih u evidenciju nezaposlenih koristi i neku od socijalnih naknada.
