Bilateralni ugovori

EU protiv arbitraža: Hrvatska se nije spasila MOL-a, hoće li pasti sporovi banaka oko švicarca?

Jagoda Marić

Foto Reuters, Vedran Karuza

Foto Reuters, Vedran Karuza

Mađarska je potpisala zasebnu izjavu kojom najavljuje da će, na osnovu odluke Europskog suda, raskinuti bilateralne ugovore na kojima investitori temelje arbitražne postupke protiv država članica, ali inzistira da se to ne odnosi na Energetsku povelju koja je temelj MOL-ove tužbe



ZAGREB Hrvatska je dobila šansu da se prekine sedam od osam arbitraža koje se vode protiv nje na Međunarodnom centru za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) u Washingtonu jer su se jučer zemlje članice Europske unije obvezale da će raskinuti bilateralne ugovore o zaštiti ulaganja na osnovu kojih se ti sporovi vode te su prihvatile da time nevažeće postoje i odredbe o arbitraži.


Time su članice EU-a zapravo prihvatile pravne posljedice slučaja Achmea protiv Slovačke. No, najvrednija arbitraža, ona koju je pokrenuo MOL protiv Hrvatske, nije obuhvaćena tim dogovorom, jer Mađarska nije potpisala zajedničku nego izdvojenu izjavu. 


Ključna Povelja


Mađarska se kao i ostale članice obvezala na to da će raskinuti bilateralne ugovore, pristala je i na odredbe o arbitraži koje se u njima odnose, ali ne i na to da ista pravila vrijede i za Energetsku povelju. Upravo je Ugovor o energetskoj povelji u temelju MOL-ove tužbe i Mađarska je u u svojoj zasebnoj izjavi istaknula da se presuda u slučaju Achmeo ne može primijeniti na energetsku povelju. Na taj način Mađarska je očito odlučila zaštiti svoju kompaniju makar se i protiv te države vodi jedan spor na temelju Povelje, ali svi ostali tiču se bilateralnih ugovora s ostalim članicama Unije.




Osim Mađarske još je pet članica dalo izdvojene izjave, ali Hrvatska nema sporove s investitorima iz tih zemlja. MOL je u svojoj tužbi istaknuo zahtjev za odštetom vrijedan više od dvije milijarde kuna, ali su i ostali sporovi koji se vode protiv Hrvatske ukupno vrijedni najmanje četiri milijarde kuna.


Konverzije švicarca


Ostali investitori koji tuže Hrvatsku u Washingtonu dolaze iz Austrije i Nizozemske koje su potpisale punu izjavu, koja između ostaloga znači i da se sva arbitraža sudišta samim potpisom izjave obavještavaju o pravnim posljedicama odluke Europskog suda u slučaju Achmea, ali i to da će investitore iz svojih zemlja objaviti da više ne podižu arbitražne sporove koji se temelje na bilateralnim ugovorima i Energetskoj povelji. Svi sporovi koje su banke pokrenule protiv Hrvatske zbog konverzije švicarca temeljeni su na bilateralnom ugovoru Austrije i Hrvatske i sada je pitanje kad i Austrija, nakon što je Hrvatska istaknula nadležnost tog suda, pošalje obavijest o tome da prihvaća pravne posljedice slučaja Achmeo, odnosno da arbitraže smatra nezakonitima, hoće li se ti sporovi nastaviti.


Ministrica vanjskih poslova Marija Burić Pejčinović još je prošli tjedan na Vladi rekla da je potpisivanje izjave od velike važnosti za Hrvatsku jer će poslužiti kao dodatni argument za osporavanje nadležnosti u sporovima koji su u tijeku, jer bi na arbitražne sudove trebala dodatno utjecati činjenica da i druga država ugovornica, država iz koje dolazi investitor ima isto stajalište.


Podrška EK-a


Potpredsjednik Europske komisije zadužen za financijsku stabilnost i financijske usluge Valdis Dombrovskis pozdravio je, stoji u priopćenju Komisije, činjenicu da su se zemlje članice obvezale raskinuti sve bilateralne sporazuma unutar EU-a.


– To će osigurati da svi investitori u EU-u budu jednako tretirani u potpunoj usklađenosti s pravom EU-a, rekao je Dombrovskis. Komisija je u svom priopćenju dodala da arbitražni sporovi predviđeni bilateralnim ugovorima i energetskom poveljom isključuju nacionalne sudove i Sud EU-a i stvaraju situaciju u kojoj ti sudovi ne mogu osigurati puni učinak europskog zakonodavstva.