Potreban radikalni zaokret

EGZODUS Iseljavanje kulminira, a ministar Pavić bi ”osvježavao” tržište rada

Aneli Dragojević Mijatović

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Jedino što može zaustaviti odlazak je povoljnije investicijsko okruženje. Uspješne ekonomije nisu se odrekle svojih industrija, već su ih kroz nove tehnologije učinile profitabilnima. Kod nas se time nitko nije bavio, a brodogradnja je najvidljivija posljedica takve politike, kaže Mladen Vedriš



RIJEKA I dok hrvatski građani na dnevnoj bazi napuštaju zemlju u potrazi za poslom i ljepšim životom, ministar rada Marko Pavić pohvalio se kako njegove mjere zapošljavanja daju rezultata te očekuje da će značajno »osvježiti tržište rada«. U redu je da Vlada kao svoju obavezu doživljava poticanje zapošljavanja pa se kroz parcijalne mjere zvučnih naziva pokušava ljude uvjeriti da i u Hrvatskoj ima poslodavaca koji su vrijedni njihovog ostanka, no problem nezaposlenosti ne može rješavati jedno ministarstvo, već bi trebala cijela Vlada isporučiti integralnu politiku koja bi oživjela gospodarstvo. Rast zaposlenosti neće se postići parcijalnim mjerama i proračunskim poticajima koji »osvježavaju tržište«.


Povećat će se jedino ako netko poželi kod nas otvoriti tvornicu, a to se rijetko dešava pa nas primjerice i automobilska industrija konstantno zaobilazi. Da bi vidio smisao u investiranju u Hrvatskoj, neovisno je li poduzetnik domaći ili strani, morao bi vjerovati institucijama, javnoj upravi… Trebali bismo na svim razinama biti organiziraniji, a ako se baš hoće utjecati na tržište onda se to radi direktno, no kod nas su i javne investicije gotovo potpuno izgnane iz proračuna, a kako bi se nominalni parametri prilagodili uvođenju eura. No, s obzirom na to da je već puno državne imovine prodano, pitanje je ima li država više uopće poluge za upravljanje ključnim sektorima. Provode se tako tek parcijalne, kozmetičke mjere, a ostaje uvijek turizam, pa ispada da živjeti na renti ovdje još jedino ima smisla. Kada pak zagusti, onda se donose razni »lexovi«, a stvari rješavaju od poduzeća do poduzeća…


Migracije prirodna stvar


Turizam pak više ne potiče samo uvoz hrane, već ni radnika za taj sektor više nema dovoljno. Strana komponenta raste. U prosincu je objavljeno da se povećavaju kvote za strane radnike, prije svega za sektore turizma i graditeljstva. Pavić je rekao da se time želi osigurati stabilnost dotoka radne snage za gospodarstvo, te poduprijeti rast. No, dodao je, istodobno se radi na tome da se maksimalno aktivira domaća radna snaga. To su valjda te kampanje Zaposli se, poslovi u turizmu, zaželi, poželi i slično… Prava radnika kod nas su na niskim granama, plaće slabe, a ni poslovi koji se nude na tržištu nisu previše izazovni, pa tko može odlazi. Poslovi u javnom sektoru prečesto su pak rezervirani za političku garnituru. No, s obzirom na to da strani radnici dolaze, iz istočnih zemalja pretežito, nekima očito i Hrvatska izgleda kao obećana zemlja. I to bi nam trebalo biti drago, štoviše, normalno je i prirodno, da su gospodarstva tranzitna, da netko dolazi a netko odlazi, migracije su jamstvo multikulturalnosti, mentalitet sjedilačkog stanovništva vuče na konzervativno društveno okruženje… Stoga je kretanje i migriranje dobrodošlo… Ipak, treba znati da se u industrijskim centrima, u kojima cvjetaju i kreativne industrije, okuplja visokoobrazovana radna snaga, a tamo gdje industrije nema ili je ona zapela u 19. stoljeću, poslovi koji se rade su teži, rutinizirani, a takva postaje i svakodnevica.



U Saboru je vrlo živo, primjećujemo, no teme koje otvara oporba ne ukazuju na bogznakakav njen, čak ni interes, a kamoli kapacitet, za ekonomska pitanja?– Na političkoj sceni uočava se odsustvo vitalnih tema razvoja koje bi natjerale Vladu da bude urgentna i ponudi kvalitetna rješenja, kaže Mladen Vedriš.


Mladen Vedriš, profesor i ekonomski analitičar, kaže da je jedino što može zaustaviti egzodus hrvatskih građana u inozemstvo, odnosno promijeniti nabolje stanje na tržištu rada, znatno povoljnije investicijsko okruženje.


Dovoljan jedan mandat


– Samo zemlja sposobna primiti investicije zapošljava ljude. Investicijska klima je složen pojam, koji se sastoji od više komponenti. Poželjno je i targetirati koje će se investicije pojačano stimulirati, hoće li to biti proizvodnja cipela ili elektronika. U to treba uklopiti regionalni razvoj, pitanje infrastrukture, obrazovne snage i drugo. Zvuči kao opsežan posao, točnije, to i jest opsežan i složen posao, ali sve se to može napraviti za dvije do četiri godine, uvjeren je Vedriš, te daje primjere zemalja Slovačke, Irske, čije su vlade svojevremeno taj zaokret napravile u jednom mandatu.


– Ove parcijalne mjere Vlade koje spominjete su dobre, ali nisu dovoljne, dizanje razine investicijske klime posao je svih vladinih resora, to je pitanje orkestracije, a ne da neki sviraju, a drugi gledaju kroz prozor, slikovito opisuje Vedriš. Što se turizma tiče, odnosno njegove dominacije u društvenom proizvodu, veli da je »turizam tek potporni zid na klizištu da se ekonomija ne uruši, a život se mora organizirati ‘gore’, da ta ekonomija prestane biti klizište.« Sam po sebi turizam ima svoje strukturne probleme, sezonalnost, razinu usluge koja privlači određenu platežnu moć itd.


– Uspješne zemlje nisu se odrekle svojih tradicionalnih industrija, već su ih kroz nove tehnologije i IT učinile visokoprofitabilnima. Kod nas se time nitko nije bavio godinama i sada je brodogradnja, odnosno ovo što se s njom događa, najvidljiviji dio posljedica koje je ostavio kod nas forsirani model čvrstog tečaja, servisnih industrija, te potpunog zapostavljanja suvremenih industrija i na njima temeljenog razvoja – tumači Vedriš. Dodaje da su najbrže iz krize izašle zemlje koje drže do svojih industrija, a najgore su prošle neke zemlje Mediterana, s velikim udjelom usluga. No, i mnoge od njih također su već napravile zaokret, pa se tako i Španjolska, koja ima sličnu strukturu ekonomije kao mi, digla na industriji koja nema alternative.