ZAGREB – Maturanti, oni koji su odlučili polagati ispit zrelosti iz povijesti, ne moraju se u pripremi opterećivati usvajanjem znanja iz suvremene povijesti, posebno ne znanja koja se tiču Drugog svjetskog rata i poraća, a ne moraju se brinuti niti da će morati pokazati dobro poznavanje nedavne hrvatske povijesti, konkretno Domovinskog rata i procesa koji su doveli do uspostave demokratskog poretka u Hrvatskoj.

Od osamdeset pitanja, koliko ih je postavljeno na državnoj maturi, tek su tri posvećena Drugom svjetskom ratu. U jednom pitanju učenici moraju kronologijski poredati navedene im događaje iz Drugog svjetskog rata. U drugom slučaju moraju na temelju karte znati o kojoj je vojnoj operaciji iz Drugog svjetskog rata riječ i tko je njome zapovijedao (radi se o iskrcavanju u Normandiju i Eisenhoweru). Drugi svjetski rat na domaćem terenu zastupljen je s tek jednim pitanjem. Na temelju karte učenici moraju zaključiti tko je kontrolirao osjenčani teritorij 1942. godine (partizani) i kako je taj teritorij nazvan (Bihaćka republika). Ničega drugog nema.

Operacije u BiH

Nema ni spomena o ustašama, nigdje se ne spominje ZAVNOH, nema nikakvih koncentracijskih logora (ni u zemlji ni u inozemstvu), ustaških rasnih zakona, a nema ni masovnih komunističkih zločina iz neposrednog poraća. Nema ničega što bi učenike moglo uznemiriti.

Ništa ih neće uznemiriti ni kada je riječ o Domovinskom ratu. On se na teritoriju Hrvatske nije ni vodio ni dogodio. Tek jedno pitanje posvećeno je tom razdoblju, a odnosi se na borbene operacije u Bosni i Hercegovini. Maturanti moraju odgovoriti na pitanje »kako su se zvale vojne snage koje su uz hrvatsku vojsku (baš tako, malim početnim slovom) sudjelovale u vojnoj operaciji Ljeto 1995?«. Točan odgovor glasi Hrvatsko vijeće obrane. Iz suvremene hrvatske povijesti postavljeno je samo još jedno pitanje, a ono se odnosi na referendum iz svibnja 1991. godine.

Maturanti koji prijave povijest za maturu, a slabo poznaju stari i srednji vijek ili ustroj pojedinih izvaneuropskih društava riskiraju slabu ocjenu. Dobro je znati da su šudre kasta sluga u Indiji, a dobro je znati i da je ugovor o vječnom miru između Egipćana i Hetita sklopljen nakon bitke kod Kadeša (što će, iako je riječ o jednoj od najvećih bitaka staroga vijeka, znati pokoji student prve godine povijesti, a većina njih će to smetnuti s uma čim polože ispit).

 »Poljska u mom srcu«

Branimir Johnny Štulić doista se ne može žaliti na tretman kojega uživa u hrvatskom obrazovnom sustavu. Stihovi njegove pjesme »Poljska u mom srcu«, bez navođenja naziva pjesme, navedeni su kao povijesni izvor. Na temelju stihova »Gdanjsk osamdesete/ kada je jesen rekla/ ne/ Gdanjsk osamdesete/ držali smo palčeve/ rudari/ studenti/ brodogradilište/ svi mi« moraju odgovoriti na pitanje »u kojoj se europskoj državi odvijao događaj opisan u povijesnome izvoru«.

Zanemarimo li činjenicu da je riječ o pitanju za maturu iz zemljopisa jer pravilno postavljeno pitanje u ovom slučaju glasi »u kojoj je državi Gdanjsk«, u povijesnom kontekstu nema spomena o tome koji je to događaj, kakvi su to povijesni procesi, što se doista zbivalo i odvijalo u toj Poljskoj.

Snježana Koren s Katedre za metodiku nastave povjesti Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatra da je ovako koncipirana državna matura besmislena.

– Ako državna matura služi tome da bude prijemni ispit za fakultet, onda ona daje loše studente. O njima ne znamo ništa osim da memoriraju goleme količine podataka za koje nije nužno da ih mogu povezivati. Državna matura je dobra priprema učenika za natjecatelje na kvizu, zaključila je Koren.