Dan sjećanja na žrtve

Documenta od Sabora i Vlade traži osudu povijesnog revizionizma

Hina

Vesna Teršelič / Foto  Darko JELINEK

Vesna Teršelič / Foto Darko JELINEK

Documenta od njih traži ulaganje u razvoj kulture pamćenja, istaknuvši kako istraživanje, povijesna interpretacija i obrazovanje trebaju utvrditi što točnije podatke o stradanju svih žrtava zlostavljanja i svih ubijenih, kako bi društvo bilo svjesno da su zločini počinjeni u ratu i poraću također dio našeg povijesnog nasljeđa



ZAGREB U povodu Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću otvorenim je pismom u srijedu pozvala Vladu i Hrvatski sabor na osudu svakovrsnog povijesnog revizionizma, kao i da u novom proračunu predvide ulaganje u sveobuhvatna istraživanja, obrazovanje za suočavanje s prošlošću i priznavanje patnje svih stradalih.


Documenta od njih traži ulaganje u razvoj kulture pamćenja, istaknuvši kako istraživanje, povijesna interpretacija i obrazovanje trebaju utvrditi što točnije podatke o stradanju svih žrtava zlostavljanja i svih ubijenih, kako bi društvo bilo svjesno da su zločini počinjeni u ratu i poraću također dio našeg povijesnog nasljeđa.


Ono loše i nečovječno u tom nasljeđu treba jasno sagledati, kako bi se uvažilo patnje žrtava i spriječilo svako novo sustavno kršenje ljudskih prava. Tek tako se suočavanje s prošlošću može osloboditi onoga što i danas prevladava, a to je sukob ideologija, u kojem se vidi samo svoje žrtve.




Tako se može prevladati i crno-bijeli odnos spram povijesti, u kojem se odbacuje i pozitivno nasljeđe narodnooslobodilačke borbe i socijalističke modernizacije, koje je ugrađeno u temelje današnje političke zajednice, navodi se u priopćenju Documente.


Neprihvatljivim drže da na 76. godišnjicu dolaska prvih transporta logoraša u ustaški logor Jasenovac pozdrav »Za dom spremni« još uvijek stoji u neposrednoj blizini mjesta stradanja. Već drugu godinu zaredom sljednici židovskih žrtava holokausta, žrtava genocida nad Srbima i antifašisti ne dolaze na službene komemoracije u Spomen područje.


Istodobno, dok se glasno upozorava na zločine komunizma, o tim se zločinima ne vode istraživanja, ne objavljuje se provjerene i realne podatke, a jedno od simboličnih mjesta – kaznionice na Golom otoku i Grguru – prepušta se propadanju, upozorava Documenta.


Vlada i Hrvatski sabor ignoriraju upozorenja iz domaće i međunarodne javnosti i šutke očekuju preimenovanje još jednog trga maršala Tita, uz javnu retoriku koja ne odbacuje samo totalitarizam, nego i antifašizam i zalaganje za ravnopravnost i socijalnu pravdu.


Osnove Ustava brane sami građani


Državne institucije puštaju da izvorišne osnove Ustava Replike Hrvatske poput antifašizma i ZAVNOH-a brane sami građani, uz eventualnu tihu prisutnost policije i glasna ometanja »crnokošuljaša«, kao na nedavnom obilježavanju ustanka u Srbu i komemoraciji za pobijene Srbe u Glini 1941., navodi Documenta.


Dok nositelji konzervativne revolucije i retradicionalizacije, inspirirani klerikalnim nacionalizmom nastoje smanjiti društvenu podršku idejama napretka, prosvjetiteljstva, slobode, ravnopravnosti, jednakosti i solidarnosti, Vlada propušta djelovati.


Kad zbog uzastopnih valova govora mržnje hrvatska javnost postupno prestaje biti autonomna sfera slobode svih građana i građanki, Vlada ne potiče uključivost, reformu obrazovanja i slobodu stvaranja već oslabljuje autonomne javne institucije (poput Hrvatskog audio vizualnog centra i drugih), pogoršavajući uvjete za sve medije, uključujući javne servise.


Atmosfera izvanrednog stanja


Dapače, linijom manjeg otpora i stalnim veličanjem rata i propuštanjem primjerenog pamćenja svih stradalih, doprinose stvaranju atmosfere izvanrednog stanja, u kojoj se premijer i predsjednica obraćaju javnosti iz Knina bez neposrednog kontakta s vlastitim glasačima, bojeći se neugodnih povika, ocjenjuju u Documenti.


Smatraju kako se na taj način smanjuje prostor za slobodu svake osobe i pluralnost stavova, a stvaraju se osnove za kontrolu stavova, mišljenja, percepcija i doživljaja javnosti, tipično za nedemokratske poretke.


Stoga je pitanje hoće li i ova Vlada pridonijeti produbljavanju društvenih podjela kroz selektivno pamćenje »svojih« i zaborav »drugih« ili će smoći snage za nužan civilizacijski iskorak koji će nas približiti izgradnji povjerenja s pripadnicima danas napadanih manjina.


Vi ćete odlučiti hoće li mandat nove Vlade obilježiti više novih muzeja, poput memorijalnog centra »Lipa pamti«, ili brisanja imena trgova i ulica s imenom zapovjednika partizana, stoji u otvorenom pismu Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Hrvatskom saboru i Vladi.