Dani Novak u ustaškim je logorima izgubio majku, tetu, tri ujaka, a danas poručuje da javnost ne smije »negirati grijehe predaka«, osvrćući se na nedavni incident kada je desetak mještana otoka Paga pokušalo spriječiti snimanje zgrade škole u Metajni koju su ustaše u ljeto 1941. koristili kao koncentracijski logor
ZAGREB Incident koji je izraelska filmska ekipa doživjela na Pagu posljedica je nečega što američki Židov Dani Novak, koji je bio na Pagu kako bi pomogao ekipi, naziva »negiranjem grijeha predaka«. Do incidenta je došlo u subotu poslijepodne kada je ekipa snimala zgradu škole u Metajni koju su ustaše u ljeto 1941. godine koristile kao koncentracijski logor. U tom su logoru stradale Novakova baka i teta, a baka je vjerojatno u toj zgradi bila zatočena. Do incidenta je došlo kada su stanovnici mjesta došli do ekipe, Novak opisuje da su bili vidljivo »iziritirani kao pčele«, vrlo emocionalni, i zbog neovlaštenog snimanja pozvali policiju. Čim je došla, policija je od ekipa zatražila putovnice koje je, kako kaže Novak, vrlo brzo vratila, vrlo se profesionalno ponašala i pomagala ekipi sve dok je sljedećega dana, nakon što je obavila sve što je planirala, nije ispratila na trajekt.
Strpljenjem protiv sile
– Došlo je do deset ljudi, vidljivo uzrujanih, jedan čovjek je došao sa svojim malim sinom i rekao »da neće da ova laž bude na sinu kad odraste«, prepričavao nam je događaj Novak. Dio stanovnika u Metajni ne prihvaća da su u ljeto 1941. godine u njihovom mjestu organizirali strašan logor. Novak razumije da je ljudima teško prihvatiti što se u njihovu mjestu događalo prije više od 70 godina, »ali i ja sam bio uzrujan. Moja baka je tamo ubijena, moja teta je tamo ubijena«. Upitan zašto su im stanovnici tvrdili da tamo nije bilo logora, da je to laž, Novak odgovara da je riječ o psihološkom fenomenu negiranja grijeha predaka.
Literatura o logorima smrti Slana i Metajna neizmjerno je skromnija nego li literatura o Jasenovcu ili Jadovnom, dijelu istog logorskog sustava čiji su dio bili i paški logori. U tom je logorskom sustavu u tri mjeseca ubijeno vjerojatno oko 20.000 ljudi. Od napisanog o logorima na Pagu vrijedi istaknuti knjigu Ante Zemljara, književnika, publicista, antifašističkog borca i zatočenika Golog otoka, »Haron i sudbine« iz 1988. godine i feljton »Ustaški koncentracioni logor Slana na Pagu – 1941.« Borislava Ostojića i Mihaela Sobolevskog. Feljton je u ljeto 1985. godine objavljen u Novom listu u 46 nastavaka.
– Ako čujemo da se nešto loše dogodilo u Metajni, a volimo Metajnu, onda to odbijamo priznati. Protiv toga se ide strpljenjem, ne silom, jer ako se sili, a čovjek ne može prihvatiti istinu, bit će još bjesniji, kazao nam je Novak. Na kraju tog incidenta Novak se sa stanovnikom koji je došao sa sinom rukovao, a za vrijeme incidenta nije ga bilo strah.
Dani Novak sin je Židovke i Židova iz Hrvatske koji su preživjeli holokaust. Rođen je 1949. godine u Izraelu kamo su se njegovi roditelji godinu prije doselili iz Hrvatske, a u razgovoru je više puta konstatirao da je »začet ovdje«.
Čitao o Metajni
– Živim u Americi, ali pripadam i ovdje. Ovdje sam začet, odavde su moji roditelji, znam jezik, volim ovu zemlju – rekao je Novak.
U njegovoj obitelji malo se govorilo o holokaustu. On je za logore Jadovno (gdje su ubijena tri njegova ujaka) i Slana prvi put čuo 2005. godine, za Metajnu godinu kasnije. Njegova majka Zdenka, iz ugledne zagrebačke židovske obitelji Steiner, spasila se bijegom iz Zagreba u Rijeku, a potom u partizane. Novak je našao dokumente prvog muža svoje majke i doznao da je on, također Židov, ubijen u Karlobagu koji je bio uklopljen u ustaški logorski sustav stvoren u ljeto 1941., a koji je sezao od Jadovna do Paga. Čitao je o Metajni, saznao da su u tri tamošnje kuće bile smještene zatočenice, a povjesničar Đuro Zatezalo je napisao da je njegova baka bila u Metajni, vjerojatno u zgradi koja je danas škola. Izraelska ekipa zamolila je Novaka da im pomogne pri snimanju filma o holokaustu na području Jugoslavije jer poznaje teren, zna gdje su kuće u Metajni koje su koristili ustaše.
Nakon rata Novakova majka udala se po drugi put i to za Zvonka Matersdorfera, a prezime koje im je zvučalo previše njemački promijenili su u Novak, a izborom prezimena htjeli su označiti i svoj novi početak. Novak je 67-godišnji umirovljeni profesor matematike. U SAD, gdje u mjestu Ithaca u saveznoj državi New York i danas živi, došao je kao 27-godišnjak na doktorat.
