Slučaj Borg

Dalija Orešković opet oštra: ‘Ako ovo nije za ostavku Vlade, trebamo se svi ispričati Karamarku’

Tihomir Ponoš

Slučaj grupe Borg mnogo je gori od Karamarkovog slučaja jer u njegovom slučaju radilo se o potencijalnom sukobu interesa, dok je u ovom slučaju taj potencijal realiziran i to za 100 milijuna eura savjetničkih usluga, komentirala je za naš list Dalija Orešković



ZAGREB Afera Hotmail, odnosno grupe Borg koja je pisala lex Agrokor, ukazuje na to da imamo krizu svih za taj slučaj nadležnih institucija, smatra bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koja najavljuje svoju političku karijeru Dalija Orešković.


USKOK ne vidi ništa sporno u tome što grupa Borg osmišljava zakon, a potom od tog zakona ljudi koji su ga osmislili profitiraju. Povjerenstvo u prvom postupku protiv ministra financija Zdravka Marića odlučuje da ne pokreće postupak, a potom nakon ponovnog otvaranja postupka odluku svodi na najblažu kvalifikaciju. Treća institucija, povjerenik za informiranje bi također mogao biti u krizi znamo li za izjavu Zorana Pičuljana koju je kao kandidat za tu dužnost dao pred saborskim odborom, ustvrdivši da ne vidi manjak transparentnosti u izradi zakona.


Politički pritisak 


Bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor postavila je pitanje svrsishodnosti Povjerenstva koje je, smatra ona, propustilo odlučivati o mogućem sukobu interesa.




– Povjerenstvo je osnovano da utvrdi sukob interesa, a nije se referiralo na to, nego na načela djelovanja – kazala je Kosor. Dodala je da ne želi tvrditi jesu li Marić i Dalić bili u sukobu interesa ili ne, ali problem je što o tome Povjerenstvo nije odlučivalo i odlučilo se za blažu formulaciju. Ta blaža formulacija, koja se tiče načela djelovanja dužnosnika, otvara mogućnost različitih interpretacija, tvrdi Kosor. Za jedne, one na vlasti, nema sukoba interesa, za druge ima. Osvrnula se i na atmosferu u kojoj radi Povjerenstvo podsjetivši da je predsjednica Nataša Novaković više puta kazala da je Povjerenstvo izvrgnuto političkom pritisku, a bilo bi vrijeme da Novaković kaže tko su ti koji pritišću. I Orešković je, prije nego što je analizirala aktualne odluke, konstatirala da Povjerenstvo radi »očito pod strahovitim pritiskom«.


Odluke Povjerenstva otvaraju i neka politička pitanja. Za Kosor je to zapravo jednostavno pitanje: zašto je Dalić morala otići iz Vlade, a Marić ne mora. Orešković, pak, tvrdi da ostavku treba dati cijela Vlada. Kazala je da je Povjerenstvo kao jedan od krimena Dalić utvrdilo to što je sudjelovala u odabiru Ante Ramljaka kao predloženika za izvanrednog povjerenika, a znala je za njegovu ulovu u izradi zakona. Ako je to znala Dalić, znao je i premijer Andrej Plenković, a ako se prihvati tvrdnja da je skupina koja je pisala zakon bila radna skupina Vlade, onda je odgovorna cijela Vlada.


– Ako ovo ne zaslužuje ostavku cijele Vlade, onda se svi trebamo okupiti na Trgu bana Jelačića i ispričati se Tomislavu Karamarku – kazala je Orešković, aludirajući na odluku Povjerenstva iz lipnja 2016. godine nakon koje je Karamarko dao ostavku. Orešković tvrdi i da je slučaj grupe Borg mnogo gori od Karamarkovog slučaja jer u njegovom slučaju radilo se o potencijalnom sukobu interesa, dok je u ovom slučaju taj potencijal realiziran, i to za 100 milijuna eura savjetničkih usluga koje su od Agrokora naplatili oni koji su pisali zakon.


Sporno obrazloženje 


Prva odluka u predmetu ministra Marića, o obustavi postupka, za Orešković je promašena, posebno obrazloženje u kojem se navodi da nisu utvrđene objektivne okolnosti, a sukob interesa temelji se primarno na percepciji. U ponovno otvorenom postupku Povjerenstvo se vratilo izvornoj logici sukoba interesa prema kojoj se Marić uopće nije smio upustiti u rješavanje krize u Agrokoru. Za Orešković je problematična i odluka o nepokretanju postupka protiv Davora Božinovića koji je u vrijeme pisanja lex Agrokor bio predstojnik Ureda predsjednika Vlade. On u očitovanju Povjerenstvu u prvom postupku protiv Marića nije naveo niz sastanaka na kojima su sudjelovali dužnosnici Vlade, pa i Marić. Božinović je pojasnio da Ured predsjednika Vlade o tim sastancima nije imao evidenciju jer nisu održani u zgradi Vlade, a Orešković tvrdi da ako Borg ima legitimitet i radi u ime i za račun Vlade, svejedno je gdje se sastaju. Problematično je i to što je Povjerenstvo u slučaju Dalić sve svodilo na manjak transparentnosti, smatra bivša predsjednica Povjerenstva.


Orešković je zaključila da Plenkovića tek čeka odluka o istom slučaju pred Povjerenstvom, a s obzirom na to kako je formulirana odluka o pokretanju postupka, izvjesno je da može očekivati da će Povjerenstvo zaključiti da je narušio načela djelovanja u ista tri stavka zakona kao i Dalić, što znači da bi i on mogao izbjeći odgovornost za sukob interesa.