LNG terminal

BOLJE KAMP, NEGO PLIN Omišljani protiv LNG terminala na Krku

Marinko Glavan

Mirela Ahmetović i Andreja Ana Lopac  / snimio D. JELINEK

Mirela Ahmetović i Andreja Ana Lopac / snimio D. JELINEK

Uobičajeno je da kod ovakvih zahvata lokalna zajednica ima, primjerice, nižu cijenu plina, no sada će stanovnici Omišlja dobiti desetak najniže rangiranih radnih mjesta, a i to je upitno, ističe Zlatko Klobas, predstavnik Općine Omišalj 



Prijedlog Studije utjecaja na okoliš zahvata izgradnje LNG terminala u Omišlju na otoku Krku uz manje će dorade biti upućen u javnu raspravu, odlučilo je Povjerenstvo za procjenu utjecaja na okoliš izmjene zahvata prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin većinom glasova.


Protiv prijedloga glasao je jedino predstavnik Općine Omišalj Zlatko Klobas, koji je prijedlog studije ocijenio nedovoljno stručno utemeljenim i nepotpunim.


Kao i na prvom sastanku Povjerenstva, održanom prošlog mjeseca u Omišlju, Klobas je postavio pitanje studije isplativosti cijelog projekta koja nikad nije prezentirana javnosti, kao i pitanje koristi za lokalnu zajednicu, odnosno Općinu Omišalj i Primorsko-goransku županiju.





Trinaest kompanija zainteresirano je za daljnje sudjelovanje u natječaju LNG-a Hrvatska za nabavu broda – plutajućeg LNG terminala, a 14 kompanija za projektiranje i izgradnju pristaništa i popratne infrastrukture te priključnog plinovoda, doznaje se u LNG-u Hrvatska.


Državna tvrtka koja vodi projekt u Omišlju na Krku je 6. listopada zatvorila natječaj za nabavku FSRU-a, kao i natječaj za ostale radove na terminalu, uključujući gradnju četiri kilometra plinovoda kojim će se terminal priključiti na budući plinovod Omišalj-Zlobin. Besplatnu je natječajnu dokumentaciju za nabavu FSRU-a preuzelo više od 70 kompanija, a za gradnju pristana i ostale infrastrukture njih više od stotinu. Trinaest kompanija izrazilo je interes za daljnje sudjelovanje u natjecanju za nabavku broda, a za gradnju terminala njih 14 te će svima njima do kraja ovog mjeseca LNG Hrvatska poslati zahtjev da dostave i svoje obvezujuće ponude.


O kojim je kompanijama riječ, nije moguće doznati, no otprije je poznato da je natječaj produljen s 29. rujna na 6. listopada, između ostalog i zato da bi se hrvatske kompanije mogle udružiti u konzorcij te javiti na natječaj. Moguće da hrvatskih kompanija ima i na popisu onih koji će se natjecati za nabavku broda, no kako je vremena malo, a riječ je o specijaliziranom brodu, on će najvjerojatnije stići iz jednog od tri brodogradilišta Južne Koreje, u kojima se FSRU-ovi jedino i grade. (B.M.P.)



Preciznija analiza


– Očekivali smo precizniju analizu benefita za Omišalj i županiju. Osnovno pitanje za nas je – što mi imamo od toga. Apsurdno je da, prema sadašnjim podacima, Općina Omišalj ima petnaest puta veće prihode od autokampa nego što će ih imati od ovog strateškog projekta vrijednog stotine milijuna eura. Uobičajeno je da kod ovakvih zahvata lokalna zajednica ima, primjerice, nižu cijenu plina za domaćinstva i gospodarstvo, ili ulaganja u infrastrukturu. Iz svega što vidimo, stanovnici Općine Omišalj dobit će desetak najniže rangiranih radnih mjesta, a i to je upitno, kazao je Klobas, dodavši kako Općina Omišalj podržava izgradnju kopnenog terminala za ukapljeni prirodni plin.


– Iz ove studije, kao ni iz drugih dokumenata, nije jasno koje su to sada prednosti plutajućeg u odnosu na kopneni terminal – rekao je Klobas, dovevši u pitanje i navode iz prijedloga Studije, prema kojemu se kemijsko tretiranje mora klorom radi sprečavanja obrastanja izmjenjivača topline plutajućeg terminala gotovo i neće koristiti.


– Navodi se primjer Plomina, gdje se ono rijetko koristi, ali ja sam radio u Dina petrokemiji, gdje smo imali slične izmjenjivače, od kojih se je svakog mjeseca po jedan mehanički morao čistiti – rekao je Klobas.


Postoji interes


Na pitanje o isplativosti odgovorila je predstavnica LNG-a Hrvatska Andreja Ana Lopac, kazavši kako projekt neće ni biti pokrenut ukoliko se prethodno ne potpišu ugovori o zakupu kapaciteta LNG terminala.


– Moramo imati zakupljeni kapacitet od minimalno 2,3 milijarde kubičnih metara plina godišnje, na rok od deset godina, da bi prva lopata bila iskopana. Bez toga nema ni projekta. Za sad imamo iskazan interes za četiri puta većim kapacitetom i kad bi barem trećina bila potpisana, projekt će biti realiziran – rekla je Lopac.


Ostali članovi povjerenstva prijedlog su ocijenili cjelovitim i stručno utemeljenim, nakon što su u proteklih nekoliko tjedana u njega unesene dopune i izmjene koje su se uglavnom odnosile na procjenu utjecaja na more, morske organizme te utjecaj na krajobraz. I na jučerašnjem sastanku tražene su još dodatne dopune, ponajviše vezane opet uz utjecaj na krajolik i morski okoliš. Niz primjedbi uputila je i predstavnica Primorsko-goranske županije Koraljka Vahtar Jurković, koja je zahtijevala da se utjecaj na krajobraz ocijeni kao vrlo značajan, te postavila pitanje korištenja temperature mora za uplinjavanje ukapljenog plina, iako se u prethodnoj studiji za kopneni terminal tražilo drugačije rješenje. Vahtar Jurković je, zanimljivo, u svom izlaganju naglasila kako županija nema svoj teritorij, već su to jedinice lokalne samouprave, te da je interes PGŽ-a i gradova i općina na njenom području isti, da bi potom glasovala za prijedlog, iako je predstavnik Općine Omišalj u svom izlaganju prethodno naglasio kako će glasovati protiv.


Konačni prijedlog Studije trebao bi biti dovršen do kraja ovog tjedna, nakon čega slijedi procedura javne rasprave. Najavljeno je kako će poziv na raspravu biti objavljen u lokalnim medijima, prvenstveno Novom listu, a Studija će na uvid biti dostupna na dvije lokacije, u Primorsko-goranskoj županiji u Rijeci te u Općini Omišalj.