Pacijenti s Alzheimerovom bolešću jedini u Hrvatskoj nemaju pravo na besplatnu terapiju / Foto Sergej DRECHSLER
U većini zemalja EU-a lijekove za Alzheimera pokrivaju nacionalna zdravstvena osiguranja, a slično je i u susjednim zemljama Sloveniji i Srbiji – ističe Fran Borovečki, neurolog KBC-a Zagreb
ZAGREB – Pacijenti s Alzheimerovom bolešću jedini u Hrvatskoj nemaju pravo na besplatnu terapiju, a za mjesečnu dozu propisanog lijeka na recept izdvajaju od 150 do 500 kuna. Lijekovi za liječenje Alzheimerove bolesti trenutno se nalaze na dopunskoj listi lijekova HZZO-a, što znači da ih pacijent mora nadoplatiti, a to je mnogim oboljelima, mahom u starijoj životnoj dobi, prevelik izdatak. Na taj je problem u izvješću za 2016. godinu upozorila i pučka pravobraniteljica Lora Vidović, po kojoj takva praksa HZZO-a ukazuje na višestruku diskriminaciju, temeljem dobi i zdravstvenog stanja.
Veliki izdatak
– Budući da su bolesnici s Alzheimerovom bolesti najčešće u mirovini i s ograničenim financijskim sredstvima, dodatno plaćanje za njih često znači značajan financijski izdatak. U većini zemalja EU-a lijekovi za Alzheimerovu bolest pokriveni su od strane nacionalnih zdravstvenih osiguranja, a slična je situacija i u susjednim državama, Sloveniji i Srbiji – ističe Fran Borovečki, neurolog KBC-a Zagreb. Riječ je o antidementivima memantinu, rivastigminu i donepezilu, koji se nalaze na B listi lijekova.
Ti lijekovi, ističe Borovečki, djeluju na simptome bolesti, a dosadašnja je klinička praksa pokazala da rani početak terapije rezultira značajno boljim tijekom bolesti i produljenjem vremena u kojem bolesnik može samostalno funkcionirati. U protivnom, brže pada na teret obitelji i društva. Upravo je činjenica da se radi o lijekovima koji popravljaju kvalitetu života, tzv. »life-style« lijekovima, navodno razlogom da su ovi lijekovi tek pred četiri godine uopće došli na listu lijekova.
Generičke paralele
– Financijska ograničenja mogu dovesti do toga da bolesnici ne započnu terapiju pravovremeno, nego tek u uznapredovalom stadiju bolesti – upozorava Borovečki. Dodatni problem po njegovim riječima stvara činjenica da su prema trenutno vrijedećim smjernicama antidementivi u Hrvatskoj odobreni samo za liječenje Alzheimerove bolesti. Postoji čitav niz uzroka demencije, poput demencije u Parkinsonovoj bolesti ili demencije s Lewyevim tjelešcima, gdje je jasno dokazana učinkovitost antidementiva, no bolesnici ne mogu dobiti potrebnu terapiju na teret HZZO-a, čak ni uz doplatu.
Iz Plive, koja proizvodi jedan od lijekova za Alzheimer, ne slažu se da je previsoka cijena razlog uvrštenja tog lijeka na B listu.
– Za razliku od nekih drugih EU zemalja, sukladno odluci i politikama HZZO-a, od 2013. godine Plivin lijek za liječenje Alzheimerove bolesti, kao i lijekovi drugih proizvođača, uvršteni su na dopunsku listu lijekova. Cijena ovog lijeka na listi usklađena je s odgovarajućom cijenom u referentnim zemljama – odgovaraju iz Plive.
Iz HZZO-a su godinama uvjeravali da svaki pacijent ima osiguran besplatan lijek na A-listi, ali sad priznaju da nije tako.
– Listama lijekova nisu pokriveni lijekovi za sve bolesti. Za neke bolesti ne postoje lijekovi, za neke lijekove nositelji odobrenja nisu nikad predali zahtjev za stavljanje na listu lijekova, a cijene nekih lijekova su iznimno visoke i ekonomski neprihvatljive za stavljanje na liste lijekova čiji trošak pokriva obvezno zdravstveno osiguranje – kažu u Direkciji HZZO-a.
Na dopunskoj B listi nalaze se generičke paralele lijekova čija je cjenovno povoljnija varijanta na osnovnoj A-listi, te kliničke paralele lijekova koji postoje na A-listi za istu indikaciju. Neki su lijekovi s B-liste, kažu u HZZO-u, bez odgovarajuće besplatne zamjene. Razlog je, po njihovom tumačenju, u ovom slučaju bila cijena.
– Radi se o lijekovima za liječenje Alzheimerove bolesti koji su stavljeni na listu pod određenim financijskim uvjetima, te bi nositelji odobrenja morali podnijeti HZZO-u novi prijedlog kojim bi farmako-ekonomski opravdali stavljanje tih lijekova na osnovnu listu lijekova – kažu u HZZO-u. Osim antidementiva, na A-listi nisu ni enzimi gušterače te betahistin za liječenje Menierove bolesti.
