Franak vjeruje u pobjedu

Aleksić o ponovnom suđenju: Banke će morati vratiti 10 do 20 mlrd. kuna

Bojana Mrvoš Pavić

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Banke neće propasti zbog onoga što moraju vratiti dužnicima, jer imaju debelu zaradu u Hrvatskoj koja je za njih pravi Eldorado. Ovdje zarađuju 300 posto veće kamate nego u Njemačkoj, za iste kredite, naglašava  Goran Aleksić



ZAGREB  Presuda koju je prije pet godina, u srpnju 2013. na »malom« Trgovačkom sudu u Zagrebu donio sudac Radovan Dobronić u slučaju Saveza Potrošač, odnosno Udruge Franak protiv osam banaka, bila je, po svemu sudeći, vizionarska presuda.


Taj je sudac, osim jednostranog određivanja kamata od strane banaka, ništetnom proglasio i valutnu klauzulu u »švicarcima«, što bi na proljeće moglo postati pravomoćno, a oni koji su se zaduživali u francima obeštećeni.


Dobronićeva presuda na prvostupanjskom sudu u Zagrebu zapravo je presuda kakvu unatrag godinu dana pravomoćno donose drugi sudovi u EU-u, i kakvu je nedavno donio Sud EU-a.




Kako napominju u Udruzi Franak, te presude kažu da bankarsko poslovanje s valutnim klauzulama kojih nema u monetarnom sustavu pojedine zemlje nije pošteno poslovanje savjesnog poslovnog subjekta.


Dužnike se, napominju, namjerno dovodilo u zabludu, sa svrhom da se zaradi ekstra profit kroz kamate i kroz derivatne poslove s valutama te da se privuče što više klijenata zavaravajućim oglašavanjem o navodno povoljnim kreditima, koji se kasnije pretvaraju u noćnu moru za dužnike, što se i dogodilo.


Nova pobjeda


Odluka Vrhovnog suda da vrati »slučaj Franak« na ponovno suđenje Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu još je jedna u nizu velikih sudskih pobjeda prije konačnog obračuna s nepoštenom bankarskom praksom u kreditiranju potrošača – poručili su jučer s konferencije za novinare koordinator Udruge Franak Denis Smajo, odvjetnica Nicole Kwiatkowski i saborski zastupnik SNAGE Goran Aleksić.


Visoki trgovački sud će morati, očekuju do proljeća, ponovo odlučiti o nepoštenosti valutne klauzule u švicarskim francima za svih osam tuženih banaka te o nepoštenosti promjenjive kamatne stope za Sberbank, dok je ta nepoštenost za ostale banke već utvrđena.


To znači da dužnici u svim valutama koji su preplatili kamatu imaju pravo preko privatnih parnica tražiti povrat preplaćenog, dok će u slučaju pravomoćnosti presude o nepoštenoj valutnoj klauzuli u francima moći tražiti i preplaćeno na račun klauzule. Goran Aleksić ističe kako bi banke ukupno trebale vratiti između 10 i 20 milijardi kuna dužnicima.


»Revizija Vrhovnog suda de facto znači da je sada na snazi prvostupanjska presuda suca Dobronića. Ona nije pravomoćna, no Visokom trgovačkom sudu preostaje ili da je potvrdi, ili da ponovo presudi da je klauzula u švicarskim francima zakonita, što je nemoguće jer je sudska praksa u Francuskoj, Sloveniji, Rumunjskoj sasvim drugačija, dok je i Sud EU-a na našoj strani. Ne preostaje mu ništa drugo nego da potvrdi Dobronićevu presudu. Dobronić je zapravo sve ovo što se sad zahtijeva od Visokog trgovačkog suda već istražio i utvrdio, nije potrebno ponovno dokazivanje da je to tako«, kazao je Aleksić.


Smatra da bi svi dužnici u francima, njih oko 120.000, trebali biti obeštećeni, dok će u petak u Saboru biti glasanje o njegovom prijedlogu zakona zahvaljujući kojem bi svi dužnici, bez obzira na valutu, trebali biti obeštećeni zbog preplaćenih kamata, zajedno sa zateznim kamatama.


Skraćeni postupak


Kako je pojasnila odvjetnica Kwiatkowski, Visoki trgovački sud mora ustanoviti jesu li svi dužnici bili upozoreni na sve rizike sklapanja ugovora o kreditu u švicarskim francima jer nije bila riječ o standardnom bankarskom proizvodu.


Ako sud utvrdi da se radi o nepoštenoj klauzuli upravo zato što stranke nisu bile upozorene na rizike pa nisu mogle donijeti informiranu odluku, to će značiti da je klauzula ništetna. Bude li presuda takva, banke mogu ići ponovno na Vrhovni, pa na Ustavni sud, kaže odvjetnica, no igralište odnosno »pješčanik« postaje sve manji.


Kako napomine Smajo, nema više novih argumenata ni dokaza, i postupak se može itekako skratiti. Ono što su banke stekle bez osnove morat će vratiti, uz zatezne kamate. Što vrijeme bude više prolazilo, zatezne će kamate biti veće.


»Neće banke propasti zbog onoga što moraju vratiti dužnicima, jer imaju debelu zaradu u Hrvatskoj, koja je za njih pravi Eldorado. Ovdje zarađuju 300 posto veće kamate nego u Njemačkoj, za istu vrstu kredita«, zaključio je Aleksić.