Ruski veleposlanik u Hrvatskoj

AZIMOV ZA NOVI LIST “Spremni smo za suradnju, ali nećemo dopustiti rad na štetu Rusije”

Anvar Azimov

Anvar Azimov

Anvar Azimov

Mi više nismo ona Rusija od prije 25 godina od koje su svi nastojali nešto uzeti, opljačkati njezine resurse, kaže ruski veleposlanik povodom Dana Rusije



Prije točno 25 godina, 12. lipnja, u Rusiji se počeo obilježavati najvažniji državni praznik – Dan Rusije ili »Dan donošenja deklaracije o državnom suverenitetu Rusije« – tako se zvao do 2002. godine. Na današnji je dan 1990. godine prvi kongres narodnih zastupnika RSFSR-a usvojio deklaraciju kojom je proglašeno prvenstvo Ustava Rusije i njegovih zakona.


Do tog je trenutka raspad SSSR-a bio neminovan, mnoge sovjetske republike već su donijele odluku o svom suverenitetu, jedna za drugom su postajale neovisne. Za mnoge obitelji koje su ostale odvojene granicama, zakonima i vladama ti su događaji bili pravi izazov, a za neke tragedija. U nizu bivših republika rusko stanovništvo još uvijek osjeća ozbiljne posljedice raspada zemlje.


Nova povijest


Tako priličan dio Rusa u Latviji i Estoniji još uvijek ima status »negrađana« i Zapad ništa ne radi po tom pitanju. Oni su lišeni svih demokratskih prava, uključujući i biračko pravo. I umjesto da riješi taj problem, rukovodstvo baltičkih zemalja zastrašuje svoj vlastiti narod noćnim morama o navodnoj namjeri Rusije da napadne njihove zemlje kako bi zaštitila upravo te »negrađane«. Što sve ljudi neće učiniti kako bi pozornost skrenuli s unutarnjih problema i sebi podignuli rejting. U Ukrajini politička elita, koja je na vlast došla neustavnim putem, nije prstom maknula da spriječi planove fašističkih radikala 2014. godine da na Krim pošalju »vlakove prijateljstva« kako bi »tamo uveli reda« za Ruse.




Upravo je zbog tih okolnosti »Dan neovisnosti«, kako su u Rusiji krstili praznik 12. lipnja, stanovništvo dugo percipiralo dvosmisleno. Kako su se šalili u narodu, »od toga dana su stvari prestale ovisiti o nama«. Međutim, važnost ovog datuma se sastoji u tome što je upravo deklaracija o državnom suverenitetu označila početak nove povijesti Rusije. Povijesti demokratske države, utemeljene na građanskim slobodama i vladavini prava, o kojima su građani SSSR-a mogli samo sanjati. Njezin glavni smisao je uspjeh, prosperitet i blagostanje građana. Prvi put u nekoliko desetljeća došlo je do povratka na osnove slobodne, tržišne ekonomije.


Nova Rusija se nadala da će nakon završetka epohe konfrontacije moći ravnopravno ući u Zapadni svijet, zajedno braniti liberalne vrijednosti i boriti se protiv zajedničkih prijetnji i izazova. Međutim, Zapad na čelu sa Sjedinjenim Državama nije dopustio da se to dogodi. Washington su u tome zaustavile globalne ambicije. Našu su ulogu sveli na zemlju »koja je izgubila u hladnom ratu« i koja se trebala pomiriti s invazijom na Irak, bombardiranjem Libije, prepravljanjem granica u Europi u okviru reguliranja situacije na Kosovu, gomilanjem i približavanjem infrastrukture NATO-a ruskim granicama.


Mit i parole


»Ljudska prava« i »demokracija« postali su mit, parole pod kojima su se odvijali zločini u tajnim zatvorima CIA-je i u Guantanamu, uvedeno je globalno praćenje i prisluškivanje, čak i svojih vlastitih saveznika. Čim smo počeli jačati i sve glasnije protestirati protiv kršenja međunarodnog prava od strane Zapada, Washington i niz njegovih saveznika počeli su se miješati u unutarnje poslove Rusije i njezinih susjeda. Njihovi su postupci u suštini bili umjereni na promjenu vladajućih režima, što je na koncu dovelo do gruzijske i ukrajinske krize. Pored toga je protiv nas pokrenut pravi ekonomski rat, koji je kulminirao uvođenjem jednostranih sankcija kojima su prekršeni svi mogući temelji međunarodnog prava.


Međutim, kako se kaže u narodu, »ono što te ne ubije, čini te jačim«. Tijekom posljednjih četvrt stoljeća postali smo mudriji i jači, zreliji i pragmatičniji. Mi smo svjesni toga za što su sposobni naši partneri i spremni smo na dijalog, suradnju, zajedničko rješavanje zajedničkih izazova i prijetnji, međutim, mi jasno dajemo do znanja da više nećemo dopustiti zajednički rad na štetu naših nacionalnih interesa. Mi više nismo ona Rusija od prije 25 godina od koje su svi nastojali nešto uzeti, opljačkati njezine resurse.


Jak igrač


I danas Dan Rusije sve više dobiva domoljubne crte i postaje simbol našeg nacionalnog jedinstva i zajedničke odgovornosti za našu sadašnjost i budućnost. To je praznik slobode, građanskog mira i razumijevanja svih ljudi na temelju zakona i pravičnosti. Naša mlada država s tisućljetnom povijesti nada se izgraditi upravo takav svijet.


Rusiji je zbog mnogih faktora suđeno da bude globalna sila koja igra važnu ulogu u svjetskoj politici. Naša je zemlja spremna na tu važnu stabilizirajuću ulogu. I danas je, kao jak međunarodni igrač i svakim danom sve jača sila, Rusija povratila povjerenje, autoritet i moć u zagovaranju naših zajedničkih interesa – mira, stabilnosti i sigurnosti.