ZAGREB Nekoliko je pojedinačnih, nacionalnih istraživanja unatrag koju godinu – u Hrvatskoj, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj i na još nekim istočnim tržištima Europe – pokazalo da proizvođači u naše »krajeve« šalju proizvode slabije kvalitete od one u kojoj uživaju zapadnjaci.

Istraživanje koje je prošle godine hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu (HAH) provela na našem tržištu, pokazalo je da je više od polovine testiranih proizvoda, točnije 54 posto, bilo slabije kvalitete od istih tih proizvoda na zapadu, pri čemu su nam u Hrvatskoj, nije nimalo zanemarivo, u više od 60 posto slučajeva i skuplje naplaćeni.

Kod samo 15 posto ispitanih proizvoda nije bila pronađena razlika ni u kvaliteti ni u cijeni.

Priprema istraživanja

Hrvatska se stoga, potvrđeno nam je u HAH-u, priključila velikom istraživanju Europske komisije kojim se na cijelom tržištu EU-a planira ispitati postoji li, i u kojem omjeru, dvostruka kvaliteta proizvoda, odnosno u kojoj mjeri na istočno tržište stižu lošiji proizvodi od onih koje imaju priliku kupiti Nijemci, Austrijanci i drugi »sretnici«.

»O detaljima istraživanja i proizvodima koji će biti analizirani, još nažalost ne smijemo govoriti, zbog održanja integriteta samog istraživanja. Pravovremeno ćemo vas izvještavati o daljnjim koracima, poštujući upute Europske komisije. Cjelokupno istraživanje bit će financirano od strane Europske komisije«, odgovaraju našem listu iz HAH-a u Osijeku, na pitanje je li se Hrvatska uključila u istraživanje, koliko će i kojih proizvoda biti uspoređeno te kad se očekuju rezultati. 

Sudeći po odgovoru HAH-a, istraživanje je još u pripremnoj fazi. 

»Trenutačno smo aktivno uključeni u samu pripremu istraživanja. Hrvatska će biti uključena u istraživanje, u kojem će se analizirati i proizvodi s hrvatskog tržišta. U rujnu je održan koordinacijski sastanak u Joint Research Centru (JRC) Europske komisije u Bruxellesu, na kojem je sudjelovao i hrvatski predstavnik te na kojem su dogovoreni i daljnji koraci.

Ono što možemo reći je da su sastanak, kao i daljnja korespondencija, izrazito konstruktivni te da smo prepoznali snažnu volju od strane Europske komisije da se istraživanje učini što kvalitetnijim i vjerodostojnijim«, stoji u odgovoru HAH-a.

Zasad, dakle, nije poznato kad će istraživanje biti završeno i objavljeno, no očekuje se da, pokažu li rezultati da ovdje kupujemo lošiju kvalitetu, otprilike na proljeće iduće godine dođe do izmjene EU Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi. Na njenu bi listu u tom slučaju bila uvrštena i zabrana dvostruke kvalitete namirnica i neprehrambenih potrepština, primjerice sredstava za čišćenje i pranje te slično.

Kako pojašnjava Biljana Borzan, dođe li do toga, proizvođači koji bilo kamo šalju robu namijenjenu potrošačima »drugoga reda«, plaćali bi velike kazne, koje se sad predviđaju za, primjerice, lažne tvrdnje, zavaravajuće ponude i slično. Prema hrvatskom Zakonu o zaštiti potrošača, za zavaravajuću i nepoštenu poslovnu praksu predviđene su kazne od 10.000 do 100.000 kuna, no samo za trgovce, zasad ne i za proizvođače. 

Već dokazano

Kako je pokazalo prošlogodišnje istraživanje Borzan i HAH-a, najveće su razlike u kvaliteti bile uočene kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Jedna vrsta hrenovki za naše tržište je, umjesto od pilećeg i purećeg mesa, bila napravljena od otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso, dok je »isti« proizvod u Njemačkoj sadržavao pravo meso. U slučaju dječje hrane pakiranja namijenjena hrvatskom tržištu sadržavala su značajno manji udio povrća, a veći udio riže od njemačkog proizvoda, kao i manje omega-3 masnih kiselina.

Osim toga, u Hrvatskoj je taj proizvod bio 50 posto skuplji. Pokazalo se, nadalje, da njemački deterdžent za rublje ima znatno veću učinkovitost pranja pri nižoj temperaturi, dok pri pranju na 60 stupnjeva razlika također postoji, ali je manja. Njemački je deterdžent bio 25 posto jeftiniji.

Slovaci su, zanimljivo je, proizvode istih brendova usporedili u svojim trgovinama, i austrijskim, od granice udaljenih dvadesetak kilometara. Slovački »sok od naranče«, za razliku od austrijskog, nije imao ni kapi naranče i bio je prepun aditiva, riblji štapići imali su manje ribe.

Nedavno su predstavljeni i rezultati poljskog istraživanja, prema kojem je kod 12 proizvoda zabilježena značajna razlika u odnosu na iste te proizvode u Njemačkoj – ne samo u kvaliteti nego i gramaži, na kojoj su Poljaci bili zakinuti. Češkim je istraživanjem otkriveno da je čak jedna trećina proizvoda bila slabije kvalitete nego na njemačkom tržištu.

Određeni dio proizvođača je nakon ovih istraživanja, pa tako i u Hrvatskoj, povećao kvalitetu proizvoda, no to je bila njihova dobra volja, budući da sankcija za dvostruku kvalitetu još nema. Hoće li to na proljeće biti promijenjeno, pokazat će veliko EU istraživanje za koje je osigurano oko 800 tisuća eura.