Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 4
Sutra: 22° 22° 4
25. svibnja 2019.
Ispis članka: Sudar ministarskih koncepcija: Uložili smo 35 milijardi u brodogradnju, ne možemo uložiti još sedam - Novi List

NoviList.hr

Sudar ministarskih koncepcija: Uložili smo 35 milijardi u brodogradnju, ne možemo uložiti još sedam

Gluhi telefon

14. ožujak 2019 16:50

Napisao: Jagoda Marić

Od ukupnog troška restrukturiranja, koji se zaustavio na sedam do sedam i pol milijardi kuna, već je plaćena polovica, kazao je Horvat koji i dalje ustrajno brani tvrdnju da se ne radi o puno većem trošku nego što bi ga donio stečaj

Patrik Macek/PIXSELL

ZAGREB U Vladi su se tek sada, s najmanje godinu dana zakašnjenja, prihvatili ozbiljnog izračuna koliko bi državu moglo koštati restrukturiranje, a koliko stečaj Uljanika, na osnovi čega će i donijeti odluku o budućnosti te tvrtke, a čini se da nitko osim ministra gospodarstva Darka Horvata ozbiljno ne vjeruje u to da se radi o približnim iznosima. Ministar Horvat i jučer je snažno branio restrukturiranje kao najbolji izbor, tvrdio je da to nije i više nego dvostruko skuplja opcija od stečaja, ali sve je više njegovih kolega iz Vlade koji upozoravaju da bi to bio neodgovoran potez prema državnom proračunu i poreznim obveznicima.

Proračunska struja

Po prirodi resora koje vode logično je da dvojica ministara, koji trebaju napraviti konačne izračune, ministar Horvat i ministar financija Zdravko Marić, na situaciju u Uljaniku gledaju iz različite perspektive. Horvat će prednost dati očuvanju industrijske proizvodnje i radnih mjesta u gospodarstvu, a Marić će gledati što ta opcija znači za javne financije, posebice za smanjenje javnog duga i držanje proračunskih manjkova pod kontrolom. Čini se da su se ministri zasad počeli priklanjati »proračunskoj« struji, pa Marić u svojim redovima ima ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića.

Svi oni poručuju da država uz 3,1 milijardu jamstava koje je već platila, ne može dati još pet ili sedam milijardi kuna za restrukturiranje, ali ako potencijalni strateški partner Tomislav Debeljak smanji taj iznos, što im je možda taktika, pa novi trošak restrukturiranja bude prihvatljiv i onima koji su oprezni kad je u pitanju dodatno izdvajanje iz proračuna. To bi umnogome objasnilo Horvatovo neumorno zalaganje za restrukturiranje.

Onaj tko će u konačnici presuditi, premijer Andrej Plenković jučer je, govoreći o Uljaniku, inzistirao na konsolidaciji proračuna i nastavku trenda smanjenja javnog duga, ali iz njegovih se izjava ne može sa sigurnošću zaključiti da će se prikloniti opciji stečaja samo zato što je to za porezne obveznike jeftinije. Premijer tvrdi da među dvojicom ministara ne postoji problem, ali naglašava da će Vlada donositi odluke koje su odgovorne prema poreznim obveznicima.

Kako bi dokazao da Vlada nije zanemarila Uljanik i »3. maj« jer su u njihovim regijama na vlasti IDS i SDP, premijer je nabrajao što je sve Vlada učinila u posljednjih godinu dana za tu tvrtku, od odobravanja jamstva za kredit u iznosu od 96 milijuna eura do isplate plaća. Zato su ga novinari pitali kako Vlada nakon godinu dana ne zna koliko bi koštao stečaj, a koliko restrukturiranje.

– Kao akter koji je i lani prolazio kroz sanacijsko jamstvo, kada je tadašnja Uprava imala drugog strateškog partnera, kada smo gledali koliko taj plan restrukturiranja košta, tada su mi brojevi bili upola manji nego sada. Ako imate u godinu dana diskrepanciju procjene, a radi se o istoj kompaniji, od između 600 milijuna eura i 1,2 milijarde eura, onda je to nešto nad čime bi se bilo tko tko ima zrno zdravog razuma zapitao i krenuo malo provjeravati. Nije isto kada to dubinsko snimanje radi država, kada radi sama kompanija ili netko tko je zainteresiran biti strateški partner, izjavio je premijer i zapravo izbjegao odgovor na pitanje zašto Vlada još nema te brojke.

Teško opravdati

Na pitanje koju će opciju podržati ako se pokaže da je restrukturiranje tri do pet milijardi kuna skuplje od stečaja, premijer je odgovorio da će Vlada izabrati odluku za koju će biti sigurna da je najbolja za Hrvatsku. Premijer je dodao i da će voditi računa o interesu hrvatske brodogradnje, jer Uljanik ima i radnike i inženjere koji znaju raditi brodove.

I ministar Marić ističe kako će se voditi računa o tome što brodogradnja znači za hrvatski BDP, zaposlenost, industrijsku proizvodnju i izvoz, ali čini se i da ne vjeruje da to preteže nad troškovima od nekoliko milijardi kuna, koliko bi trebalo dodatnog ulaganja ako se ide na restrukturiranje umjesto stečaja. Marić je uvjeren i da nisu točne procjene da nije velika razlika između troškova stečaja i restrukturiranja.

– Ako na gotovo 35 milijardi koliko se dosada upumpalo u brodogradnju, govorimo o dodatnih sedam ili osam milijardi kuna, ne vidim kako to ikome opravdati, rekao je Marić dodajući da je udio brodogradnje u industriji pao ispod jedan posto, što jasno sugerira kakav je njegov stav.

A, tom je stavu puno bliži i ministar Ćorić, koji je jučer poručio kako mu se daljnja ulaganja javnog novca u brodogradilišta ne čine opravdanima, posebice ako zna da hrvatska brodogradilišta, kao i ostala u svijetu, mogu teško konkurirati kineskim škverovima i onima u zemljama gdje je ta djelatnost usavršena.

– Varijanta u kojoj se daljnjih sedam milijardi kuna ulaže u jedan takav proces, nakon desetaka milijardi kuna koje je Hrvatska već uložila u subvencije u brodograđevni sektor, meni se ne čini opravdanim, istaknuo je Ćorić.

Horvatu se mora priznati da i dalje, nakon što mu je premijer u izradi procjena troškova poslao supervizora ministra financija, ustrajno brani opciju restrukturiranja i tvrdnju da se ne radi o puno većem trošku nego što bi ga donio stečaj. Uvjeren je da se njegove i Marićeve brojke neće puno razlikovati, te naglašava da je od ukupnog troška restrukturiranja, koji je sada zaustavio na sedam do sedam i pol milijardi kuna, već plaćena polovica, ali nije otkrio na što bi se odnosila ostala polovica.

– Još 600 milijuna kuna je potrebno za rescue aid, odnosno za deblokiranje računa, isplatu tri plaće i materijal za nastavak proizvodnje, od toga 210 milijuna kuna daje Brodosplit (zalog su brodovi), a 490 milijuna kuna ide na kredit Uljanika d.d., dvije banke su zainteresirane dati taj kredit, ali uz državno jamstvo, rekao je Horvat.