Na neslavnom vrhu

Slovenija i Hrvatska najkorumpiranije u EU

Hina

U Sloveniji koja je na europskom vrhu, tu je praksu potvrdilo 96 posto ispitanika, u Hrvatskoj 90 posto, a europski prosjek je 39 posto.  Po istraživanjima TIH-a korupcija u Hrvatskoj u blagom padu, ali je opća ocjena još uvijek daleko od pozitivne



LONDON Po percepciji korupcije u gospodarstvu neslavna rekorderka u Europi je Slovenija, a u stopu ju slijedi Hrvatska, po čemu su znatno iznad europskog prosjeka, pokazalo je najnovije istraživanje tvrtke Ernst & Young.


Na pitanje jesu li korupcija i mito uobičajena praksa u poslovanju, u Sloveniji je pozitivno odgovorilo čak 96 posto ispitanika.  U stopu ju prati Hrvatska, gdje je 90 posto menadžera potvrdilo da je takva praksa uobičajena. Na pitanje je li mito uobičajena praksa za dobivanje poslovnog ugovora u konkretnom sektoru iz kojeg dolazi sudionik ankete, potvrdno je odgovorilo njih 40 posto. Usporedbe radi, u Sloveniji je na isto pitanje pozitivan odgovor dalo njih 46 posto.



 Transparency International Hrvatska (TIH) ocijeno je danas kako podatak da je Hrvatska u samom europskom vrhu po percepciji korupcije u gospodarstvu govori o lošoj poslovnoj klimi i antipoduzetničkom raspoloženju zbog čega se investitori suočavaju sa slučajevima korupcije i mita.»Premda se radi o percepciji, dojmu, svi smo svjesni da poslovna klima u Hrvatskoj nije dobra. Radi se o refleksiji razmišljanja poslovnog svijeta koji u Hrvatskoj teško ostvaruje investicije i realizira projekte«, rekao je predsjednik TIH-a Nikola Kristić.Najnovije istraživanje tvrtke Ernst & Young pokazalo je da je po percepciji korupcije u gospodarstvu neslavna rekorderka u Europi Slovenija, a odmah iza nje je Hrvatska gdje je čak 90 posto menadžera odgovorilo da je praksa korupcije i mita uobičajena.Kristić upozorava kako korupcija u Hrvatskoj jest problem, ali su teškoće vezane i za administraciju i birokraciju koje otežavaju investiranje, nepogoduju ulaganjima i gomilaju prepreke koje treba savladati prije samog ulaganja. »U takvoj klimi pojavljuju se situacije u kojoj se pojedini investitori suočavaju s korupcijom i traženjem mita«, rekao je Kristić Hini.Primjetio je da primjer Slovenije, koja je na prvom mjestu po percepciji korupcije u gospodarstvu, pokazuje trend da kod novih članica Europske unije nakon početnog napretka dolazi do pogoršanja u percepciji korupcije.»Hrvatska je morala ispuniti razne uvjete prije ulaska u EU, ali je činjenica da u njihovoj provedbi nismo dobri, zbog čega se to reflektrira kroz percepciju prvenstveno poslovnog svijeta, a to je veliki uteg ovoj vladi i gospodarstvu«, rekao je Kristić.Kazao je kako je po istraživanjima TIH-a korupcija u Hrvatskoj u blagom padu, ali je opća ocjena još uvijek daleko od pozitivne.




Korupcija je najmanje raširena u Švicarskoj, gdje je tek 10 posto ispitanika ocijenilo da je mito i korupcija uobičajena praksa u gospodarstvu te zemlje. Europski prosjek je 39 posto.


U istraživanju provedenom u razdoblju od studenoga do prosinca 2012. sudjelovalo je više od 3.000 članova uprava, nadzornih odbora, direktora i suradnika iz ukupno 36 zemalja. Provedeno je 3.459 razgovora sa zaposlenicima velikih kompanija putem telefona, elektronskim putem ili osobno.


Od svih zemalja koje su sudjelovale u tom istraživanju, 57 posto ispitanika priznalo je da je korupcija raširena praksa u njihovim državama, dok ih je svega 26 posto kazalo da je za ugovaranje posla potrebno dati mito.


Mito je u brojnim državamka još uvijek uobičajeno«, komentirao je rezultate za Die Welt Stefan Haissner, šef odjela za istraživanje prijevara i sporova u konzultantskoj kući Ernst & Young, te dodao da korupcijske afere mogu ugroziti opstanak poduzeća.


Od zemalja u okruženju po percepciji korupcije u gospodarstvu bolje plasirane od Hrvatske su Grčka i Slovačka (84 posto), Srbija (83 posto), Mađarska (70 posto), Italija (60 posto), Poljska (59 posto) i Austrija (46 posto).


Većina ispitanika priznala je da su pod većim pritiscima da ostvare dobre financijske rezultate u idućih 12 mjeseci. Najviše to osjećaju menadžeri u Irskoj, gdje je njih 80 posto potvrdilo da osjećaju takve pritiske. Slovenija je na devetom mjestu (67 posto), dok je Hrvatska zauzela 14. mjesto, s obzirom da 64 posto menadžera osjeća navedene pritiske.


Dno ljestvice u toj kategoriji drže Srbija, sa 40 posto pozitivnih odgovora, baltičke zemlje sa 39 posto, dok zadnje mjesto pripada Turskoj, gdje navedene pritiske osjeća njih 32 posto.


U istraživanju je menadžerima postavljeno i pitanje prikazuju li kompanije nerijetko svoje financijske rezultate boljima nego što u stvarnosti jesu. I u toj kategoriji Slovenija je zauzela visoko drugo mjesto sa 66 posto, dok se Hrvatska sa 58 posto svrstala na peto mjesto. Na zadnjem mjestu je Finska, sa svega 7 posto.