ZAGREB Iako je Vlada u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike krizu u Agrokoru ocijenila kao najveći domaći rizik koji bi mogao ugroziti ostvarenje njezinih projekcija gospodarskog rasta u sljedeće tri godine, ipak je u tekućoj godini ostala kod svoje prognoze rasta od 3,2 posto. Toliki rast Vlada je prognozirala predlažući proračun za ovu godinu, a bilo je to lani u prosincu kad kriza u Agrokoru još nije izašla na vidjelo, iako je bilo jasno da bi koncern mogao imati probleme s refinanciranjem obveza.

Jednako tako Vlada je ostala i kod svojih travanjskih prognoza za sljedeću godinu o rastu od 2,8 posto, no njih je donosila u vrijeme kad je kriza u Agrokoru eksplodirala pa je za očekivati da su ta događanja već tada ukalkulirana u procjene.

Borba za stabilnost

Prvotno je zbog Agrokora i HNB snizio svoje prognoze rasta za ovu godinu i to za 0,3 posto, ali u središnjoj banci sada vjeruju da će BDP rasti tri posto, jer će negativan utjecaj najvećeg domaćeg poduzeća anulirati snažniji rast izvoza. U HNB-u procjenjuju da će se negativan utjecaj Agrokora više osjetiti u sljedećoj godini.

I dok domaće institucije još ne vide jači utjecaj Agrokora na usporavanje rasta, analitičari rejting agencije Fitch nedavno su objavili da bi u ovoj godini gospodarski rast mogao biti manji od očekivanog, odnosno da će biti 2,6 posto i to upravo zbog krize koja će se iz Agrokora širiti na dobavljače i banke, pa će negativno utjecati i na zaposlenost u Hrvatskoj i na kreditnu aktivnost i na investicije.

Niža dobit banaka

U Vladi očekuju da će proces restrukturiranja Agrokora uzrokovati vremenske pomake u investicijskoj aktivnosti poduzeća iz njegova sastava, iako se u većini slučajeva radi o odlično opremljenim tvrtkama, jer je, kako navode, koncern već prošao intenzivan investicijski ciklus u nedavnoj prošlosti. Mogući su i negativni učinci na proizvodnju ili investicije tvrtki dobavljača. Ako hrvatski proizvođači zbog krize u Agrokoru, odnosno Konzumu, stoji u Smjernicama, izgube domaće distribucijske kanale, dio tvrtki bit će primoran tražiti druge kanale za izvoz.

– Potencijalni negativni utjecaj restrukturiranja Agrokora očituje se i u mogućem porastu uvozne ovisnosti domaćega gospodarstva, što je usko povezano s procesom restrukturiranja domaćeg maloprodajnog lanca Konzuma – upozorava Vlada u Smjernicama. Ipak, očekuju da će dosadašnje injekcije nove likvidnosti Agrokoru dovesti do skraćivanja rokova plaćanja u odnosu na one koji su dobavljači dosad imali u Agrokoru.

Kao i HNB i Vlada očekuje rast troškova banaka s osnove rezervacija zbog izloženosti u Agrokoru, što može značiti niže dobiti banaka, ali vjeruje da odlično stanje domaćeg bankarskog sektora ograničava mogućnost poremećaja u financijskom sektoru, posebno u kratkom roku. Na osnovu svega toga u Vladi su zaključili da negativne posljedice krize koncerna Agrokor mogu značiti nešto slabiju dinamiku osobne potrošnje te investicijskih aktivnosti u sljedećim godinama.