Institut za javne financije

PGŽ vodeća u Hrvatskoj po transparentnosti, četiri grada nisu objavila niti jedan proračunski dokument

Branko Podgornik

Foto: D. JELINEK

Foto: D. JELINEK

Najveću transparentnost pokazale su županije s prosjekom od 4,6 objavljenih dokumenata, a slijede gradovi s 3,7 te općine s 2,8 prosječno objavljenih proračunskih dokumenata



 Hrvatske lokalne vlasti daju svojim građanima sve više informacija o tome kako troše novac, pa se transparentnost njihova rada iz godine u godinu povećava. Vodeće mjesto u otvorenosti proračuna prema građanima ipak zauzima Primorsko-goranska županija koja je zajedno s njezinim gradovima i općinama uvjerljivo najtransparentnija samouprava u Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje Instituta za javne financije, provedeno od prošle jeseni do ovoga proljeća. 


– Najtransparentije su one lokalne jedinice koje su ispunile pet potrebnih kriterija: na svojim su internetskim stranicama objavile izvršenje proračuna za 2015. godinu, polugodišnje izvršenje proračuna za 2016., prijedlog proračuna za 2017., izglasani sadržaj proračuna te proračunski vodič za građane, u kojem se daje pojednostavljeni prikaz trošenja novca, rekla je istraživačica Mihaela Bronić iz Instituta na predstavljanju rezultata u Predstavništvu Europske komisije u Zagrebu. U tom slučaju, dodala je, jedinica lokalne samouprave dobila je svih pet mogućih bodova.


Tako je Primorsko-goranska županija došla na vrh popisa s prosjekom od 4,2 boda, a slijedi je Karlovačka županija s 3,9 bodova. Najmanje transparentne proračune u Hrvatskoj imaju jedinice u Splitsko-dalmatinskoj županiji (2 boda). Na dnu top-liste su i Ličko-senjska, Zadarska te Osječko-baranjska županija, koje su dobile oko 2,5 boda, što znači da nisu objavile polovinu potrebnih dokumenata, prema istraživanju Instituta.




– Ukratko, najtransparetniji su proračuni županija, koje su prosječno dobile 4,6 bodova. Slijede ih gradovi s prosjekom od 3,7 bodova, a najlošije su općine s 2,8 bodova, rekla je Bronić.


Četiri grada – Gospić, Imotski, Valpovo i Vrgorac – i čak 39 općina nisu objavili ni jedan traženi dokument, a još sedam gradova i 50 općina objavili su samo jedan. Međutim, kaže Bronić, stanje se poboljšava jer se prosjek transparentnosti u jedinicama lokalne samouprave u prošlim trima godinama povećao s 1,8 na 3,1 bod.


Naravno, objava pet proračunskih dokumenata nije cjelovit pokazatelj transparentnosti rada lokalnih vlasti, upozorila je Katarina Ott, ravnateljica Instituta. To je, kaže, prvi korak i preduvjet za veće sudjelovanje građana u odlučivanju o prikupljanju i trošenju novca. Istraživanje je pohvalio ministar financija Zdravko Marić, najavivši da će se središnja država odreći dijela prihoda u korist financijskog jačanja jedinica lokalne samouprave, koje će u sklopu predstojeće decentralizacije Hrvatske dobiti i više ovlasti.


Ministar uprave Lovro Kuščević procjenjuje da će se »izbori morati ponoviti u stotinjak jedinica lokalne samouprave«, zbog tijesnih većina u njihovim vijećima i skupštinama. Stoga je najavio izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, koje će lokalnim vlastima »omogućiti veću političku stabilnost i mogućnost izglasavanja proračuna«.


Manica Hauptman iz Predstavništva Europske komisije rekla je da Komisija preporučuje Hrvatskoj smanjenje teritorijalne razdrobljenosti, jer bi to »smanjilo teritorijalne razlike i povećalo učinkovitost lokalne samouprave«. S druge strane, predsjednik Zajednice županija Goran Pauk smatra da je postojeća teritorijalna podjela Hrvatske »vrlo kvalitetna« i u skladu s povijesnom baštinom.


– Drago mi je što smo dobili Vladu i premijera koji razumiju stvari, koji će popraviti naš položaj te zaustaviti priče da je Hrvatska najcentraliziranija država u EU, kazao je Pauk.