Osiguranje

Debeljak spreman dati novac za Uljanik, ali ima mali uvjet. S ovime je poprilično zatekao svih

Jagoda Marić

Photo: Boris Scitar/Vecernji list

Photo: Boris Scitar/Vecernji list

Nije jasno na koji način bi se provelo osiguranje i bi li se zapravo Brodosplit upisao na brodove koji su praktički državno vlasništvo. Ministar Darko Horvat ističe da se o vrsti garancije nije razgovaralo



ZAGREB I prije nego postane strateški partner Uljanika, Brodosplit Tomislava Debeljaka spreman je sudjelovati u financiranju tog pulskog poduzeća kako bi tvrtka preživjela do dogovora oko programa restrukturiranja, tvrdi to ministar gospodarstva Darko Horvat. Ministar je jučer u Varaždinu kazao da izabrani strateški partner, Brodosplit, ubrzano traži način financiranja svoga 50-postotnoga udjela u restrukturiranju, ali je potvrdio i da Debeljak za to traži određene garancije. No, o kakvim se garancijama radi i jesu li to možda državna jamstva za kredite koji će biti pomoć u restrukturiranju, Horvat jučer nije znao reći, niti je želio špekulirati. Kolaterale je tražio, i kroz hipoteke na nekretnine Uljanika ih je i dobio, i bivši potencijalni strateški partner Danko Končar kad je davao pozajmicu škveru.


S Končarom dogovor oko strateškog partnerstva nikada nije realiziran, pa je hipoteka bila način da u budućnosti naplati svoju pozajmicu te bi stoga zapravo bilo iznenađenje da Tomislav Debeljak i Brodosplit daju nekoliko stotina milijuna kuna Uljaniku, ako postoji mogućnost da pulska kompanija ipak završi u stečaju, pa da svoj novac potražuju kroz taj proces a da ga prethodno dobro ne osiguraju. Posebice ako za taj novac prethodno moraju podići kredit kod banaka.


Ključna je svrha


Očito razumijevanje oko toga da Brodosplit bez garancija neće uložiti novac u Uljanik postoji, ali ministar ističe da se o vrsti garancije nije razgovaralo. Pitanje je, i o tome će ovisiti dogovor koji je nužno postići u sljedećih nekoliko dana, jesu li u Brodosplitu i u Ministarstvu gospodarstva na istoj valnoj duljini kad se govori o tome za što bi Brodosplit trebao osigurati novac. Ministar govori o 600 milijuna kuna koje bi u jednakim dijelovima trebali osigurati Vlada i budući strateški partner i koji bi otišli na isplatu plaća, deblokadu računa »3. maja« i Uljanika, te na završetak jaružala kako bi država izbjegla plaćanje jamstva za taj brod u iznosu od 124 milijuna eura.




Potencijalni strateški partner spreman je već sada pronaći određena financijska sredstva za ulaganje u Uljanik, ali kako doznajemo, pri tome je ključna svrha za koju će se taj novac uložiti, jer o tome naravno ovisi i osiguranje koje Brodosplit može dobiti. Čini se da je model po kojem bi Brodosplit bio spreman financirati nastavak poslovanja Uljanika dok se ne dogovori program restrukturiranja, onaj u kojem ta kompanija daje novac za završetak brodova u Uljaniku i »3. maju«, te da prethodno kao osiguranje upiše hipoteke na te brodove. S obzirom na to da na dio brodova u Uljaniku i »3. maju« koji nisu dovršeni država ima hipoteke jer je platila i jamstva, nije jasno na koji način bi se provelo to osiguranje i bi li se zapravo Brodosplit upisao na brodove koji su praktički državno vlasništvo. Za završetak brodova dio novca spremni su osigurati i sami naručitelji, pa se čini da je najveći problem kako naći novac za deblokadu računa i isplatu plaća u »3. maju« i Uljaniku.


Nedostatna injekcija


Taj bi novac, u opciji u kojoj Brodosplit daje pozajmicu samo za završetak dijela brodova, i upisuje hipoteku na njih, morala osigurati država. Je li ta opcija uopće moguća, ovisi o tome kakvo je odobrenje dobio ministar Horvat u Bruxellesu i što zapravo Europska komisija podrazumijeva pod naporima koji su dobrodošli da bi država smanjila svoju izloženost prema Uljaniku.


Iako se cijelo vrijeme govori o 600 milijuna kuna koje bi Uljaniku i »3. maju« bili dovoljni da preživi, pitanje je je li to dostatna financijska injekcija do trenutka dok u Uljanik uđe novi strateški partner. Taj bi novac, u kojoj god se kombinaciji osigura, značio izbjegavanje stečaja u »3. maju« sljedećeg tjedna, ali i u Uljaniku kojem su također blokirani računi, ali za izradu programa restrukturiranja, pregovore oko njega, kao i za njegovo usuglašavanje s Europskom komisijom, trebat će mjeseci.


I uz najoptimističnije prognoze te uz pretpostavku da Vlada i Debeljak uspiju riješiti najveću prepreku oko troška restrukturiranja koji pada na teret države, teško je očekivati da će program restrukturiranja biti usvojen prije sredine, ili čak prije kraja ljeta. To znači da bi prije pravog provođenja programa restrukturiranja trebalo osigurati, osim sredstava za završetak brodova, i novac za plaće u sljedećih pola godine i ostale troškove u Uljaniku, pa su očito veće šanse da će ta kompanija trebati još jednu financijsku pomoć od 400 do 600 milijuna kuna kako bi na nogama dočekala usvajanje programa restrukturiranja.


Poštovati rokove


U Vladi o iznosu većem od 600 milijuna kuna nitko ne želi ni govoriti, a koalicijski partneri HDZ-a s kojima smo jučer razgovarali kažu da nisu spremni na to da netko za tri ili četiri mjeseca ponovo traži dodatni novac za Uljanik, te da će bilo kakva pomoć koju sada odobre morati biti popraćena preciznom procjenom koliko novca država doista mora dati.


Ministar Horvat je jučer kazao da će s prijedlogom ići po potporu kod koalicijskih partnera, ali je uvjeren da će se u sljedećih nekoliko dana ta odluka i donijeti. Ministar je upozorio i na to da bi prijetnja njegovom planu moglo biti to što je veliki broj radnika napustio Uljanik te da će od uprave jasno tražiti da se očituju mogu li s postojećim brojem radnika ispoštovati rokove za završetak brodova jer se on, kako je kazao, više neće »crvenjeti pred naručiteljima«.