Hrvatska uzdanica

DANAS POČINJE EP U ATLETICI Sandra Perković ide opet ispisati povijest

Ivana Vaupotić

Dosta djevojaka bi moglo do medalje, a nadam se da ću tu biti i ja. U zadnjih mjesec i pol dana sam imala dosta problema s ozljedama, no sada sam zdrava – kaže Sandra



Danas počinje Europsko prvenstvo u atletici, domaćin kojega će do nedjelje biti Berlin. Grad u kojem je prije devet godina hrvatska »kraljica sportova« dobila atletičarku na koju će itekako u budućnosti moći računati.


Atletičarku koja će u četvrtak početi lov na svoju petu uzastopnu titulu europske prvakinje u bacanju diska i još jednom ispisati povijest. Sedam dana vrhunske atletike. I više od sedam događaja o kojima će se pričati.


SANDRA PERKOVIĆ


Prije devet godina na Olimpijskom je stadionu u Berlinu je sa 19-godina bila najmlađa finalistica Svjetskoga prvenstva, danas je kraljica diska. Jedna, jedina, neponovljiva. Sandra Perković. Te 2009. godine u Berlin je došla kao europska juniorska prvakinja, devet godina kasnije vraća se kao dvostruka olimpijska pobjednica, dvostruka svjetska prvakinja te četverostruka europska prvakinja disk koje je najdalje letio do 71,41 centimetara. Pet zlata u nekoj od pojedinačnih disciplina nitko još nije osvojio. Zna se što je Sandrin cilj…




U Berlin je stigla sa 71,38 metara s otvaranja sezone u Dijamantnoj ligi u Dohi, u njezinom je vlasništvu devet najboljih rezultata ove sezone u Europi, a njezina prva pratilja, Njemica Claudine Vita, ima osobni rekord od 65,15 metara.


HRVATSKA REPREZENTACIJA


Hrvatska reprezentacija nije nikad bila brojnija na nekom velikom natjecanju, čak 22 atletičara nastupit će u Berlinu, među kojima biti i petero maratonaca te dvoje hodača. Glavne uzdanice bit će bacači kugle Stipe Žunić i Filip Mihaljević te skakač motkom Ivan Horvat, koji je na posljednjoj provjeri uoči Berlina, prvenstvu Hrvatske u Zagrebu, postavio državni rekord od 5,71 metara. Finale priželjkuje i Andrea Ivančević, koja će također imati priliku ispisati povijest hrvatske »kraljice sportova« i plasmanom u finale na 100 metara prepone postati treća Hrvatica kojoj je to pošlo za rukom u sprintu. Ove je sezone najbrže trčala 12.93 sekunde, čime je 11. na listi prijava pa se plasirala direktno u polufinale.


NJEMAČKO KOPLJE


Bacanje koplja bit će jedna od poslastica prvenstva. U prvom planu bit će njemački trojac koji čine Thomas Röhler, Johannes Vetter i Andreas Hofmann. Röhler je u Riju 2016. godine postao olimpijski pobjednik i godinu kasnije sa 93,90 metara zasjeo na drugo mjesto najboljih kopljaša svih vremena, uzvratio mu je Vetter koji je prvo bacio 94,44 metara, a onda i uzeo titulu svjetskoga prvaka. Ove im se godine pridružio i Andreas Hofmann, novopečeni prvak Njemačke sa 92,06 metara. Iako Nijemci kopljem dominiraju posljednje dvije godine, ne treba zaboraviti niti Estonca Magnusa Kirta koji im opasno prijeti. Kirt nikada nije osvojio medalju na nekom od velikih natjecanja, a 28-godišnji Estonac pažnju je na sebe skrenuo na mitingu u finskom Turkuu na kojem je pobijedio njemačke kopljaše nacionalnim rekordom od 88,73 metara, koji je za 1,02 metra popravio na mitingu Dijamantne lige u Rabatu.


LAVILLENIE ILI DUPLANTIS?


Mladost protiv iskustva. Skok motkom svakako će ponuditi zanimljvo nadmetanje, u kojem će po četvrtu titulu europskoga prvaka krenuti 31-godišnji Francuz Renaud Lavillenie, a planove će mu nastojati pokvariti novopečeni svjetski prvak do 20 godina Armand Duplantis. Osamnaestogodišnji Šveđanin sa 5,93 metra ima treći rezultat ove sezone na svijetu, drugi u Europi, iza Lavillenia koji je u Austinu skočio dva centimetra više. Perspektivan motkaš, čiji je otac Greg i sam nekada preskakao 5,80 metara, može se pohvaliti da je na mitingu Dijamantne lige u Stockholmu pobijedio itekako respektabilno motkaško društvo, svjetskoga prvaka, Amerikanca Sama Kendricksa i Lavillenia, od kojega je uspješniji bio i u Parizu.


SCHIPPERS I ASHER-SMITH


Nakon što je prije četiri godine u Zürichu postala prva Nizozemka nakon Bruxellesa 1950. godine i »leteće kućanice« Fanny Blankers-Koen, koja je slavila u sprintu europskog prvenstva, Dafne Schippers odlučila je sedmoboj staviti po strani i okrenuti se samo sprintu. I od tada je redovito na vrhu. Stoga je i u Berlin stigla sa željom zvana dupla kruna. Prije dvije godine u Amsterdamu je slavila samo na 100 metara, osvajačici olimpijskog srebra u Riju zlato u dvostruko dužoj dionici uzela je Britanka Dina Asher-Smith, koja ima i najbrži rezultat ove sezone od 22.25 sekundi.


Asher-Smith je kandidaturu za zlato istaknula i na »stotki«, ove je sezone u trima navratima trčala ispod 11 sekundi, najbrže u Oslu gdje je istrčala nacionalni rekord od 10.92 sekunde. Osvajačica europske bronce, Švicarka Mujinga Kambundji, ima tri stotinke sporiji rezultat, dok je Schippers na trećem mjestu sa 11.01 sekundi.


LASICKENE LOVI PRVU TITULU


Ruskinja Marija Lasickene, dvostruka svjetska prvakinja, u Berlinu će ići po svoju prvu titulu europske prvakinje u skoku uvis. Ruskinja je u Berlin stigla s vodećim rezultatom sezone od 204 centimetra koji je ove sezone preskočila u dvama navratima, u Parizu i Londonu, a od travnja prošle godine, otkad nastupa kao nezavisna atletičarka, upisala je tek jedan poraz. I to u Rabatu gdje je bolja od nje bila Bugarkinja Mirela Demireva, srebrna iz Amsterdama prije dvije godine, koja je u Stockholmu preletjela magičnu granicu od dva metra. Letvicu na visini od 200 centimetara preskočila je i Talijanka Elena Vallortigara (202 cm) s kojom je Lasickene vodila borbu za prvo mjesto na Dijamantnoj ligi u Londonu.


OPROŠTAJ DISKAŠA


Nijemac Robert Harting prije devet je godina upravo na Olimpijskom stadionu u Berlinu osvojio svoje prvo svjetsko zlato u bacanju diska. Sada će na istom ovom mjestu završiti karijeru u kojoj je osvojio olimpijsko zlato (London 2012.), tri svjetske titule (Berlin 2009., Daegu 2011., Moskva 2013.), svjetsko srebro (Osaka 2007.), te dva europska zlata (Zürich 2014., Helsinki 2012.) i srebro (Barcelona 2010.).


Karijeru će u Berlinu završiti i Gerd Kanter, 39-godišnji Estonac osvojio je 11 medalja s velikih natjecanja, među kojima su i olimpijsko zlato iz Pekinga 2008. godine te bronca iz Londona četiri godine kasnije, kao i titula svjetskoga prvaka iz Osake 2007. godine.