Obljetnica "revolucije"

Ray je 1972. poslao prvi e-mail, a sada ih brojimo u milijardama

Igor Duvnjak

Informatičar Ray Tomlinson došao je na ideju da za slanje svojih poruka iskoristi mrežu Arpanet kako bi povezao dva računala, a za pisanje adrese izmislio je i znak @, koji je postao simbol naše epohe



   


    Internet je dolaskom na komunikacijsku scenu utjelovio tehnološku, ali i sociološku revoluciju našega doba, zajedno s mobitelima ili recimo GPS- om, postavši jedna od lokomotiva modernog ekonomskog razvoja u sklopu Information and Communication Technology (ICT) i šire. Sastavljen od nekoliko stotina milijuna, raznim sredstvima međusobno povezanih računala, internet je najveća postojeća mreža računala zbog čega je prozvana »mrežom mreža«. Po rasprostranjenosti u telekomunikaciji je druga, iza Generalne telefonske mreže, također svjetski rasprostranjene na koju je isto tako omogućen javni pristup i koja je još detaljnije ucijepljena od interneta. Ova druga je dobila »vritnjak naprvo« poboljšanjem tehnologije VoiP. Internet pruža razne usluge, od kojih su glavni World Wide Web i elektronska pošta. Broj korisnika stalno raste, recimo 2008. g. ih je bilo već 1,5 milijardi i očekuje se da će do 2013. godine biti 2,2 milijarde ljudi na internetu. 


   


Pola on line stoljeća 




   


    Ove godine će biti pola stoljeća od prvog teoretiziranja o javnom pristupu nekoj svjetskoj mreži računala, to je »On-line man computer communication« iz kolovoza 1962. koju su objavili američki znanstvenici Joseph C.R. Licklider i Welden E. Clark s Massachussetts Institute of Technology, tu mrežu su nazvali »Intergalactic Computer Network«. Kuriozitet ove elektroničke ekspanzije je e mail poruka koju je 26. ožujka 1976. godine poslala engleska kraljica Elizabeta II na adresu Royal Signals and radar Establishmenta. Novi korak naprijed je učinjen 1991. kada je Vlada SAD-a objavila »High performance computing act«, zakon kojim je prvi put predviđena mogućnost da se privatnom inicijativom u svrhu komercijalnog korištenja širi internet, do tada računalna svjetska mreža u državnom vlasništvu. Komercijalno iskorištavanje mreže su odmah započele i druge države. Dvije godine potom CERN, europska udruga unutar koje je nastao »World Wide Web«, odlučila je načiniti javnom tehnologiju baziranu na toj vrsti usluga i samim time dostupnu svima. Jasno, došlo je do širenja ove vrste računalne usluge i njezina napretka. Poslije ovog uspjeha raste uporaba interneta, mreže koja će za nekoliko idućih godina izmijeniti naš način života. Italija je bila treća europska zemlja povezana na mrežu poslije Norveške i Engleske, sve zahvaljujući financiranju od strane američkog ministarstva obrane.



Tomlinson je teško mogao zamisliti kasniju provalu korištenja koja je u današnje doba jednostavno stil života, pogotovo u razvijenijoj sjevernoj hemisferi našeg planeta. Kako piše Ricardo Luna u »Repubblici«, u jednoj jedinoj minuti na svijetu je iskrcano oko 13 tisuća aplikacija za iPhone, napisano je oko 100 tisuća poruka za Twitter, na Facebooku je 700 tisuća intervencija. Što se tiče e-mail poruka, u toj istoj minuti na svijetu ih bude odaslano čak 170 milijuna. Druga je stvar koliko ih je pročitano jer kada bi svi čitali sve primljene poruke, cijelog dana i ne bi radili ništa drugo. Navodno, dnevno u prosjeku primamo 147 e-mail poruka, a onih koji zavređuju pozornost je tek 12. Da bi ih se proučilo, prosječno treba 90 minuta. Stoga ova opsada inboxa nije nikakva zabava, a lijek je jednostavno brisati sve te silne poruke. Tako navodno čak 80 posto e-mail vijesti biva izbrisano unutar tri sekunde.    


Bez crtice


Sve se mijenja, tako je od lani u pisanju e-mail izbrisana ta famozna crtica prema odluci Associated Press Stylebooka, baš uoči četrdesetog rođendana ovog izgleda nezamjenljivog načina komunikacije, pisanja tekstova, slanja fotografija ili govornih poruka za »nula kuna«. Sve moramo zahvaliti gospodinu Rayu Tomlinsonu, informatičaru koji se te 1971. godine našao pred problemom jer je napisao poruku nije ju mogao poslati nekom drugome. Došao je na ideju da iskoristi mrežu Arpanet kako bi povezao ta dva računala.


 Danas znamo da je u tome itekako uspio. Njegova ideja je i korištenje proslavljenog znaka @, koji prije toga nije značio mnogo. @ je poslužio da bi se dobila kompletna adresa koja bi identificirala primatelja ne samo imenom, već i po stroju koji prima poruku. I danas se još uvijek slanje i primanje e mail poruke bazira na istom osnovnom načelu i izgleda da čak niti velika eksplozija razvoja Twittera i Facebooka nisu naudila izvanrednoj učinkovitosti ovog naizgled jednostavnog sredstva komuniciranja. Prihvatljiva za uporabu i često vrlo korisna, stara u odnosu na druga čuda na webu 2,0 poput Googleova Hangouta, videokružoka u kojem se međusobno čak devet osoba može vidjeti, razgovarati i raditi istovremeno na istim dokumentima, sve međusobno udaljene, e mail poruka izdržava utrku s moćnom konkurencijom. Ovaj »nijemi film« moderne komunikacije je stalno u modi usprkos svim tehnološkim novotarijama. Ne samo da opstaje, nego i raste. Toliko puta su joj predviđali kraj pojavom tolikih alternativnih načina komunikacija, ali e mail je otporniji od korova. 


   Problem zvan »spam«


Živimo u vrijeme ekonomske propagande, stoga se i objašnjenje ovog buma elektroničke pošte krije baš u marketingu. E mail je naime postao sredstvo koje koriste tvrtke iliti reklamne agencije da bi ljudima poslale svoje poruke, »spam« odnosno kutija s mesom koju konobar stalno nudi, a nitko je ne želi u skeču »Monty Pythona«. Spomenuti »spam« je toliko ozbiljan problem s obzirom da predstavlja čak 70 posto svjetskog prometa e mailova. Paradoks je da su korisnici često oni koji su dali pristanak na primanje takvih poruka, pristali su biti bombardirani ponudama i reklamama. Tu filteri »antispam« ne pomažu pošto je korisnik sam dao »zeleno svjetlo« za razne poruke. 


    Elektronička pošta je, to zna svaka klinka, veoma koristan i moćan alat u poslovnom svijetu. Danas je praktički nemoguće zamisliti modernog menadžera koji ne koristi internet, a time i e mail. Elektronička pošta u poslovnom svijetu koristi se za dogovaranje sastanaka, slanje dopisa i raznih dokumenata unutar poduzeća ili s vanjskim partnerima. Kako se mogu slati i datoteke raznih formata, u biti multimedijalne datoteke, e mail se uvelike koristi i kao sredstvo oglašavanja.   


Poštanski pretinac


Treba uz to napomenuti da sve ovo ima i lošu stranu jer uz razne oglase koji nam stižu, vrlo često se nađe i »junk mail« ili spam, što je ustvari beskorisna pošta, kao i ona koju dobivamo u naš stvarni poštanski pretinac, samo kod e pošte postoji opasnost od računalnih virusa i sličnih sadržaja koji mogu naštetiti računalu. Od početka upotrebe ovog izuma otvaranje e mail adrese ili čak više njih je bio prvi korak onoga koji je ulazio u svijet interneta, mreže. Sve tako do današnjih tri milijarde adresa, u biti 1,5 na svakog korisnika mreže. Inače, elektronske poruke su mogle biti slane i ranije od one Tomlinsonove, ali samo između iste vrste korisnika. E mail je vršnjak interneta, ta vrsta poruke je bez dvojbe najpopularnija primjena računalne tehnologije u prvim desetljećima povijesti mreže. Ray Tomlinson nije izvukao novčane koristi iz svog revolucionarnog izuma, ali to valjda spada u stereotipe brojnih pronalazača u povijesti čovječanstva koji su bili dobročinitelji za masu drugih ljudi, ali malo ili uopće za sami sebe.