Nezamjenjivo

Uzmite najbolje od ljeta

Dr. Helena Glibotić Kresina

Dulji dani, obilje sunca, više aktivnosti na otvorenom, opuštanje, ugoda, više druženja  nude nam obilje zdravstvenih koristi od lagane ali zdravije prehrane, preko rekreacije, užitka plivanja ili boravka u prirodi pod uvjetom da se poštuje pravilo o umjerenosti



Sunce, more, plivanje, lagana prehrana i ljetna druženja blagotvorno djeluju na organizam, cjelovito nas regeneriraju za hladniji dio godine. Plivanje, ronjenje, hodanje, trčanje, planinarenje, utječu na tjelesnu kondiciju pa time i na zdravlje. Sunce je najbolji prirodni izvor vitamina D. Sunce poboljšava cirkulaciju i metabolizam, djeluje i na raspoloženje. Potiče lučenje hormona melatonina, endorfina, kemijskih supstanci koje popravljaju raspoloženje stvarajući osjećaj zadovoljstva te omogućavajući uspavljivanje i kvalitetan san. No, uvjet za sve ljetne dobrobiti je umjerenost.


Tanjur pravilne prehrane


Ljetna prehrana općenito je zdravija i lagana; voće, povrće, salate. Upravo ta mediteranska prehrana čiju osnovu čini voće i povrće, od mesa riba i krto meso, od masnoća maslinovo ulje, je ona koju nutricionisti smatraju zdravom i koju bi trebalo konzumirati čitave godine. Kao vodič za planiranje pravilno izbalansirane prehrane može poslužiti Tanjur pravilne prehrane.

On ne definira broj kalorija koje svaka osoba treba svakodnevno unijeti jer potrebe pojedinaca nisu jednake, nego daje smjernice kako nam treba izgledati zdrav, nutricionistički optimalizirani tanjur. Polovicu tanjura treba ispunjavati voće i povrće raznolikih boja. Četvrtinu tanjura trebaju zauzeti žitarice, po mogućnosti one od cjelovitog zrna jer sadrže više vitamina i minerala od rafiniranih žitarica. Preostalu četvrtinu tanjura čine proteini.


Prednost treba dati ribi, mesu peradi, jajima, grahu i drugim mahunarkama. Svoje mjesto na Tanjuru pravilne prehrane imaju i masnoće. Njih treba ograničiti, ali se pri tom ne smije zaboraviti da su nam masnoće neophodne za normalno funkcioniranje organizma. Preporučuje se korištenje maslinovog, repičinog, i bučinog ulja. Ne smije se zaboraviti tekućina; najbolja je voda, izbjegavati treba gazirana, zaslađena i alkoholna pića.





Harvardski znanstvenici preporučuju dvije porcije mlijeka i mliječnih proizvoda na dan. Slatkiše ne treba potpuno izbaciti, ali treba ograničiti njihov unos, kao i unos alkohola. U hrani trebamo uživati, jesti raznoliko, ali ne prejedati se. Umjerenost je ključ pravilne prehrane.


Rajčici posebna pažnja


Namirnica koja ljeti zaslužuje posebnu pažnju je rajčica. Obiluje vitaminima A, C, E, kalijem, bioflavonoidima te biološki aktivnim tvarima likopenom i tomatinom. Zbog svog učinka na kožu naziva se i »saveznikom ljepote«. Konzumacija rajčice smanjuje upale nastale djelovanjem štetnih UV zraka te neutralizira opasne molekule koje nastaju u slučaju predugog izlaganja suncu.


Likopen iz kuhane rajčice puno se bolje apsorbira nego iz sirovog voća i povrća. Kako bi pripremili kožu za sunce neki 2-3 mjeseca prije ljeta uzimaju suplement beta-karotena. Naša je preporuka da se uzima u prirodnom obliku jer je tada najdjelotvorniji, a u velikoj količini sadrže ga, na primjer, mrkva, marelica, mango, batat, dinja, lubenica, tamnozeleno lisnato povrće. Njegovom konzumacijom koža će sporije starjeti, brže tamniti, a smanjena je i mogućnost nastanka alergije na sunce.


IZBJEGNITE TROVANJE HRANOMLjeti posebno moramo paziti na pravilno čuvanje namirnica, jer visoke temperature donose i povećanu opasnost kvarenja hrane i razmnožavanja bakterija, što može dovesti do trovanja hranom.Pri kupovini hrane obavezno treba provjeriti datum proizvodnje, odnosno njen rok trajanja. Hranu čija je ambalaža oštećena, zahrđala, udubljena ili napuhana nikako ne treba kupovati. Takva hrana se ne bi smjela niti nalaziti u prometu! Posebno treba voditi računa kod kupovanja ribe i to posebno plave. Plavu ribu koja nije čuvana u ledu, te onu koja ne izgleda svježe ne treba kupovati jer kod njenog nepravilnog čuvanja i kvarenja postoji mogućnost trovanja histaminom! Mljeveno meso treba biti svježe i dobro je da bude samljeveno neposredno ispred kupca! Kremasti kolači trebaju biti čuvani u hladnjacima na 4 ºC. Nikako ne treba kupovati hranu koja je vidljivo promijenila senzorska svojstva (boju, miris, okus, izgled itd.).

 



Plivanje odlično za razgibavanje, cirkulaciju i smanjenje kortizola


Ljeto je idealno godišnje doba za bavljenje tjelesnom aktivnošću. Plivanje, ronjenje, šetnja, trčanje neki su od oblika tjelesne aktivnosti kojima se najčešće bavimo ljeti, a koje povoljno djeluju na tjelesnu kondiciju i zdravlje.


Plivanje je vrsta rekreacije koja ima izuzetno pozitivne učinke na zdravlje. Aktivira sve mišiće tijela, povećava rad srca, pluća i mišićnih stanica te poboljšava izdržljivost tijela. Osim toga pozitivno djeluje na zglobove, povećava njihovu pokretljivost i elastičnost te pozitivno utječe na koordinaciju pokreta. Plivanje djeluje i smirujući jer duboko disanje, koje je nužno kod plivanja, snižava razinu kortizola, »hormona stresa« koji je odgovoran za naše uznemireno stanje. Za najbolji učinak preporučuje se plivati svakodnevno 30-ak minuta kombinirajući razne stilove. Ako to nije moguće, izvrstan učinak ima i plivanje tri puta tjedno po tridesetak minuta.


DOBAR VAM LJETNI TEK !Nekoliko savjeta o tome kakva bi trebala biti pravilna prehrana ljeti. Raznovrsna hrana bogata voćem i povrćem, u optimalnoj količini od pet obroka voća i povrća dnevnoBirati namirnice biljnog podrijetla bogate tekućinom (npr. zelena salata, brokula, mrkva, celer, krastavac, lubenica i slične)Lagana nemasna uglavnom kuhana hranu („na lešo“), u foliji, na roštilju ili sirovu kao razne salate s maslinovim uljem i začinskim biljem.Piti minimalno 2 litre tekućine dnevno najbolje vode, izbjegavati slatke sokoveKoristiti mediteransko začinsko bilje i maslinovo ulje,Ne preskakati obroke, obavezno doručkovati, jesti u češćim i manjim obrocima jer redoviti obroci osiguravaju organizmu dotok hranjivih tvari, smanjuju osjećaj gladi i iscrpljenosti te tako i izloženost stresuKonzumirati piće i hranu na sobnoj temperaturi, ne hladno niti prevruće Izbjegavati masnu, jako začinjenu, prženu i pečenu hranu,Izbjegavati kremaste kolače te ih zamijeniti sirovim voćem ili voćnom salatom.


Kod bolesti u području vratne kralježnice treba biti oprezan i radije se opredijeliti za leđni stil plivanja. Leđni stil preporučuje se onima koji imaju problema s kralježnicom, bolove, loše držanje.Istraživanja pokazuju da plivanje vrlo laganim intenzitetom pozitivno utječe na visoki krvni tlak. Lagano plivanje četiri do pet puta tjedno po 30 minuta ili tri puta tjedno po 20 minuta je primjereno osobama s visokim krvnim tlakom. U početku treba plivati kratke dionice s dugačkim pauzama i s vremenom skraćivati pauze i produžiti dionice plivanja.


KADA BITI OPREZAN S PLIVANJEM?Iako more jako dobro djeluje na zdravlje, važno je pridržavati se nekih važnih savjeta. Važno je da voda nije prehladna, posebno kod akutnih upalnih stanja mišića, zglobova ili ozlijeđenog živca. Ne treba plivati nakon obilnog obroka, ali niti gladan, zbog moguće opasnosti od snižavanja razine šećera u krvi (hipoglikemija). Ljeti se preporučuje plivanje u moru zbog brojnih dobrobiti koje morska voda ima na ljudsko zdravlje uz oprez ako se jave grčevi ili umor – u tom slučaju treba izaći iz mora ili se prethodno odmoriti „ležanjem“ na vodi. U vodu, posebno hladniju, ne smije se ulaziti naglo jer to može dovesti do stezanja krvnih žila i mogućih kardiovaskularnih incidenata kod osoba koje imaju neprepoznate (ili prepoznate) rizike, odnosno koje boluju od bolesti srca i krvnih žila.