OSPICE, OZBILJNA BOLEST KOJA SE CIJEPLJENJEM MOŽE ISTRIJEBITI



Morbili, ospice, male boginje su akutna, izrazito zarazna, virusna bolest čovjeka. To je još uvijek značajan uzrok smrti djece, osobito u zemljama u razvoju, usprkos tome što postoji sigurno i efikasno cjepivo. Procjenjuje se da je u 2016. godini 20,4 milijuna osoba bilo zaraženo virusom ospica, a umrlo 89780 osoba, uglavnom djece, i to osobito u Africi i Aziji. Svjetska zdravstvena organizacija postavila je za cilj da do 2020.godine ostvari Globalni akcijski plan eliminacije ospica i rubeole.


Uzročnik ove bolesti je virus morbila iz porodice Paramyxoviridae. Virus ima visok stupanj zaraznosti i patogenosti. Rezervoar zaraze je čovjek. Put prijenosa bolesti je zrakom, kapljičnim putem, te direktnim kontaktom sa sekretima grla i nosa inficirane osobe. Inkubacija je obično oko 10 dana, najčešće 7-18 dana, (rijetko i do 21 dan).


 




Početak uz kašalj, temperaturu, grlobolju
U prvom to jest prodromalnom ili kataralnom stadiju bolesti javljaju se osnovni simptomi: febrilitet, kašalj, konjunktivitis, grlobolja (barem jedan od ovih simptoma) koji traju 4 do 5 dana.
Koplikove pjege javljaju se drugog ili trećeg dana bolesti. Prvo se pojave na bukalnoj sluznici (unutrašnja strana obraza), nasuprot gornjeg kutnjaka. To su sitne, sivkaste naslagice s okolnom svijetlo crvenom sluznicom. Iščeznu za jedan ili dva dana kada se počinje javljati osip.


 


Osip se javlja četvrtog-petog dana bolesti kada temperatura dosegne vrhunac (39-49 stupnjeva Celzijusa). Radi se o makulopapuloznom, gustom, konfluentnom osipu crvene boje. Kraniokaudalan je smjer širenja osipa tj od glave prema dolje. Prvo se pojavi na glavi, iza ušiju, čelo pa vrat, trup, ekstremiteti. Nakon 3-4 dana osip počinje blijediti istim redom kako je izbijao. Koža trupa i lica se sitno peruta.


 


NEMA LIJEKA PROTIV OSPICA
LIJEK PROTIV OSPICA NE POSTOJI


Svatko, bez obzira na dob, tko nije prebolio ospice ili nije cijepljen, može oboljeti. Najčešće se bolest pojavljuje kod djece predškolske dobi i mladih koji nisu cijepljeni protiv ospica. Lijek protiv ospica ne postoji. Nekomplicirani oblici bolesti liječe se samo simptomatski – mirovanje, snižavanje temperature, smirivanje kašlja i slično.


 


Ozbiljne komplikacije i smrtnost
Komplikacije su upala srednjeg uha, pneumonia, laringitis, bronhitis, laryngotracheobronchitis, neurološke komplikacije: postinfekcioni encefalitis (upala mozga), subakutni sklerozirajući panencefalitis tj. degenerativna i upalna bolest koja zahvaća cijeli mozak. Prognoza bolesti je u pravilu dobra, bolja u veće djece nego u dojenčadi, a najteža u bolesnika s encefalitisom. Smrtnost od ospica je oko 0,1 posto,tj. na tisuću oboljelih umre jedna osoba. Smrtnost je viša među pothranjenim osobama ili osobama s oštećenim imunološkim sustavom


Zaraznost počinje jedan dan prije početka prodromalnih simptoma, a najjača je u prodromalnom stadiju. Oboljeli širi zarazu obično četiri dana prije i četiri dana poslije pojave osipa.
Svaku kliničku sumnju ospica treba laboratorijski potvrditi. Od laboratorijskih pretraga koristi se serološka Elisa pretraga. Pozitivna IgM protutijela upućuju na svježu infekciju. Pozitivna IgG protutijela se pojavljuju nakon preboljenja ili cijepljenja.


Za izolaciju virusa ospica koristi se i PCR (što ranije – do 7 dana od početka simptoma). Uzima se serum, bris nasofarinksa ili urin. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo je referentni laboratorij za ospice i rubeolu.


 


Za bolest postoji kvalitetno cjepivo
Svatko, bez obzira na dob, tko nije prebolio ospice ili nije cijepljen, može oboljeti. Najčešće se bolest pojavljuje kod djece predškolske dobi i mladih koji nisu cijepljeni protiv ospica. Lijek protiv ospica ne postoji. Nekomplicirani oblici bolesti liječe se samo simptomatski – mirovanje, snižavanje temperature, smirivanje kašlja i slično. Ali, postoji kvalitetno cjepivo. Cijepljenje je uvedeno 1968. godine kao pojedinačno cjepivo. Necijepljene osobe rođene prije 1960. prirodno su prokužene u djetinjstvu. Danas se primjenjuje kao kombinirano cjepivo: MO-PA-RU cjepivo ili MPR, tj. cjepivo protiv morbila-, parotitisa i rubeole. Prva doza cjepiva se daje s navršenih 12 mjeseci života, a druga pri upisu u 1.razred osnovne škole.


Cjepivo protiv ospica, rubeole i zaušnjaka je živo, atenuirano cjepivo. Cijepljenje se obavlja dozom od 0,5 ml otopljenog cjepiva koje se uštrca supkutano u nadlakticu. Cjepivo se otapa neposredno prije upotrebe. Otapalo se navuče iz ampule sterilnom štrcaljkom i iglom, te uštrca u ampulu s liofiliziranim cjepivom, koje se lagano mućka te se brzo otapa. Posebne kontraindikacije za ovo cjepivo su alergija na jaja, i neomicin, imunodeficijencija, primjena imunoglobulina u zadnja tri mjeseca. Ukoliko se dijete iz nekog razloga nije cjepilo MO-PA-RU cjepivom, treba ga cijepiti s dvije doze u razmaku od mjesec dana.


 


Epidemija u Srbiji, u Hrvatskoj prije 3 godine
U Hrvatskoj smo imali epidemiju ospica 2003./2004. sa 73 oboljelih, a 2008. sa 51 oboljelim, te 2014./ 2015. godine s oko dvjestotinjak oboljelih. Trenutno je u Srbiji epidemija ospica. U Europi i drugdje u svijetu ospice se javljaju sporadično ili epidemijski kontinuirano. U razvijenim zemljama svijeta gdje se ne provodi cijepljenje protiv nekih zaraznih bolesti izbijaju epidemije tih zaraznih bolesti. U 2017. godini u Rumunjskoj je registrirano 5966 oboljelih od ospica, u Italiji 4985, Njemačkoj 937, Grčkoj 625.


Rizik za epidemiju morbila ovisi o procijepljenosti populacije u koju dolazi bolesnik. Što se tiče kolektivnog imuniteta, zbog izrazite infekcioznosti i patogenosti virusa ospica, potrebno je postići 95 posto procijepljenost populacije, kako ne bi došlo do epidemije, odnosno kako bi i osobe koje se ne smiju cijepiti, bile zaštićene.


 


CIJEPLJENJE UVJET ZA UPIS U VRTIĆ
Kako je uvedeno cijepljenje, broj oboljelih od ospica jako se smanjio. Povremeno se pojavi pokoji izolirani, importirani slučaj iz drugih zemalja. Ali zahvaljujući dobroj procijepljenosti hrvatskog stanovništva, obično ne dođe do širenja infekcije u stanovništvu. Cijepljenje protiv ospica je u Republici Hrvatskoj obavezno. Upis djeteta u dječji vrtić uvjetuje se urednim cijepljenjem protiv bolesti iz Programa obveznih cijepljenja, s iznimkom djece koja imaju kontraindikacije na pojedina cijepljenja što se navodi u Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (NN105/2002,55/06).


 


U Hrvatskoj je u zadnjih 6 godina cijepni obuhvat sve niži, osobito u Dubrovačko–neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj i Primorsko- goranskoj županiji. U Primorsko-goranskoj županiji je 2016.godine cijepni obuhvat protiv ospica, rubeole i parotitisa-primarno cijepljenje, bio 84 posto, a 2012.godine 96 posto. Procijepljenost u prvom razredu osnovne škole je puno viša i stabilnija.


 


Unos virusa ospica u populaciju s s nižim cijepnim obuhvatom, rezultiralo bi epidemijom ospica. To se može izbjeći jedino nadoknadom propuštenog cijepljenja.


 


Novi list pratite putem aplikacija za AndroidiPhone/iPad ili Windows Phone